DOBRA VEST SA PANONSKIH POLJA Ova popoljoprivredna kutura posle rekordne setve donosi EKSTRA ZARADU Zasađena je na neverovatnih 60 000 hektara, a evo koji su razlozi
Završava se setva ozime uljane repice, koja će, pretpostavlja se, zauzeti skoro 60.000 hektara.
Sušna i topla klima uticala je na niske prinose glavnih poljoprivrednih kultura, što je povećalo interesovanje poljoprivrednika za repicu, ali i druge ozime kulture.
Očekuje se da će repice biti posejano za 20 posto više nego u setvi 2024. godine, kada se po podacima Republičkog zavoda za statistiku rod ove žetve u junu skidao za skoro 48.500 hektara.
Imamo skoro 150.000 tona
Uljane repice, po statistici, dobili smo u žetvi 145.335 tona. Prosečan prinos po hektaur bio je tri tone.
Na nekim poljima roda je bilo i više - 3,5 i 4 tone, ako je bila primenjivana puna agrotehnika i bilo malo i padavina.
Uljana repica je višestruko korisna industrijska biljka. Seme repice koristi se u prehrambenoj industriji za proizovodnju ulja i za proizvodnju biodizela. U proseku, hektar zasejane uljane repice može dati 400 litara biodizela. Značajna je i kao prva pčelinja paša i kao predusev za strna žita. Koristi se i kao stočna hrana.
Posle tri godine, ratar iz Inđije Radoslav Adamović kazao je za Dnevnik da će ponovo sejati uljanu repicu. Za ponovnu setvu opredelio se zbog suše, malih prinosa i niskih cena primarnih poljoprivrednih kulutra.
- Ni cena repice nije bogzna kakva, koštala je oko 55 dinara, ali i to je viša cena nego kukuruza i pšenice - kazao je Adamović. Kako je rekao, setva će ga koštati oko 140.000 dinara po hektaru sa troškovima zakupa.
57 dinara koštala repica na početku žetve
48.500 hektara bilo u ovoj žetvi posejano uljanom repicom
Ratar iz Subotice Marinko Kujundžić posejao je repicu na većoj površini nego prošle jeseni. Uprkos lošoj klimi, u žetvi je bio zadovoljan prinosom od oko dve tone po jutru.
- Bila je skuplja od pšenice - kazao je Kujundžić. - Na početku žetve vredela je 57 dinara, a posle je pojeftinila i koštala 52 dinara. Ove jeseni, rekao je, sejaće i pšenicu i ječam. Ozime kulture pokazale su se kao bolje za setvu zbog klimatskih promena, pošto je rod kukuruza i soje slab.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.