ZGRADE KOJE ČUVAJU DUH EPOHE: Zdanje na Beogradskom keju skriva priče vredne pričanja
Kada turistički brodovi pristaju uz novosadsku obalu Dunava, prvi utisak o gradu stvara upravo niz monumentalnih zgrada na Beogradskom keju.
Isto je i sa onima koji dolaze iz pravca Petrovaradina – već pri prelasku mosta u grad, u oči im najpre padaju ove fasade, koje kao svojevrsna vizit-karta dočekuju sve putnike sa vode i sa kopna.
Njihove fasade, zajedno sa susednim Domom vojske, čine jedinstvenu arhitektonsku celinu koja kao da stražari nad ulazom u grad. Taj „dunavski front“ ujedno je i simbol urbanog razvoja Novog Sada između dva rata, kada je grad dobio svoj prepoznatljiv izgled velike prečanske varoši.
Prva u nizu, pod brojem 3, nastala je 1927. godine po projektu inženjera Bele Štajgera Kazala. Ovaj cenjeni graditelj iza sebe je ostavio niz vrednih objekata, od vila u ulicama Vase Stajića i Vojvođanskih brigada, preko upečatljive „crvene zgrade“ u Jovana Boškovića, do palate u Sremskoj.
Njegov arhitektonski izraz bio je uravnotežen spoj predratnih stilova: ublažena secesija, tragovi art dekoa i naznake rane moderne.
Naručilac i kasnija vlasnica bila je Katarina Bernhard, imućna posednica koja je ulaganjem u isušene rukavce Dunava stekla značajan kapital. Iako je o njenom životu ostalo malo podataka, ova građevina svedoči o njenoj ambiciji i sposobnosti da ostavi trajan trag u gradskom pejzažu.
Deset godina kasnije podigla je još jednu palatu u Miletićevoj ulici, što govori da njena graditeljska vizija nije bila slučajna, već promišljena i usmerena ka urbanom razvoju.
Tako zgrada na broju 3, iako danas možda neprimetna u nizu dunavskih fasada, predstavlja svojevrsni spoj lične priče jedne žene i arhitektonskog izraza jednog vremena.
Njen izgled i pozicija na keju ostaju podsetnik na period u kojem je Novi Sad izrastao u prepoznatljivu varoš na Dunavu, a svaki detalj fasade čuva duh epohe u kojoj je nastala. Ipak, danas je ovo zdanje prilično oronulo i vapi za obnovom i restauriranjem.
Stanovnici se nadaju da će uskoro doći na red za sanaciju, jer šteta je da zgrada koja ima tako veliku istorijsku vrednost propada pred očima svih.
Projekat “Dvorci i velelepna zdanja Vojvodine – raskošni čuvari istorije“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajedicama. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.