NOVI AMBIJENT ZA KULTURNI ŽIVOT U SREMSKIM KARLOVCIMA Nekadašnji vinski lagum postaje muzej
Otvaranjem muzeja-galerije u Mitropolita Stratimirovića 98, u nedelju, 5. oktobra, Sremski Karlovci će u dubini nekadašnjeg vinskog laguma starog dva i po veka, dobiti jedinstveno mesto kulture.
Na površini od 70 metara kvadratnih menjaće se postavke, koje će se sastojati od umetničkih radova, slika, grafika, mozaika, skulptura, rukotvorina, naoružanja, odeće... Biće to i prostor u kom će se održavati i predavanja, radionice, stručni skupovi.
Po rečima Namanje Apatovića iz Centra za istorijsku rekonstrukciju, umetničko i zanatsko stvaralaštvo „Nova srpska renesansa“, koji je osnivač muzeja, postavke će moći da se pogledaju za početak, subotom i nedeljom od 17 do 20 sati. Subotom će unutar muzeja biti organizovane umetničke i zanatske radionice, dok će nedeljom biti održavana i predavanja, seminari, stručni skupovi. Predviđeno je i da se u dvorištu priređuju viteške aktivosti kao što su streličarstvo, bacanje koplja i slično.
- „Nova srpska renesansa“ je pokret koji čine zaljubljenici u istoriju, kulturu, narodnu baštinu, tradiciju, umetnost, stare i umetničke zanate, koji na različite načine, kroz izučavanje, rekonstrukciju, radionice, predavanja, seminare i stručne skupove streme ka tome da približe prošlost sadašnjosti te sačuvaju sećanje, veštine i znanja – kaže Nemanja Apatović. - Na taj način želimo da podstaknemo nove naraštaje, mlade stvaraoce koji će kroz obrazovanje unutar ovakvog pokreta moći da se usavrše u različitim oblastima, te stvaraju inspirisani našom bogatom istorijom, tradicijom i kulturom.
Ideja o otvaranju muzeja u tom prostoru stara je sedam godina. Ideja je, kako kaže Nemanja Apatović, da on preraste vremenom u muzej žive istorije po uzoru na takve ustanove u svetu, otuda u nazivu centra i stoji istorijska rekonstrukcija.
- Muzej žive istorije pruža posetiocu mogućnost da iskusi istoriju, da je „opipa“ tako što će da odabere neku delatnost kojom želi da se bavi i tokom vikenda naš zadatak će biti da mu to omogućimo na najautentičniji način. To znači da će mu se u zavisnosti od toga šta odabere obezbediti autentična garderoba, alat, hrana, smeštaj.... Sve to čime se mi bavimo treba da približi ljudima naše kulturno nasleđe. Važno je da ljudi shvate da mi imamo dovoljno materijala da se bavimo sopstvenim nasleđem i da nema potrebe da kopiramo druge - naglašava Apatović.
Prvi program, nakon otvaranja, koji će rezultirati izložbom „Svetlost tradicije“ 21. decembra u muzeju, su umetničke i zanatske radionice uz finansijsku podršku lokalne samouprave.