REDLOV KAŠTEL U RASTINI JOŠ UVEK NIJE SPREMAN ZA ŠKOLSKU GODINU Novi krov za vrtić i školu još malo pa gotov
Kada je svojevremeno u maju, nakon okončanog postupka javne nabavke, niškom preduzeću „Zdanje“ d. o. o. poverena rekonstrukcija krova kaštela u Rastini, očekivalo se da će svi radovi biti gotovi do početka nove školske godine, s obzirom na to da su u ovom zdanju smešten vrtić PU „Vera Gucunja“, i istureno odeljenje OŠ „Laza Kostić“ iz Gakova.
Naime, ugovorom je bilo predviđeno da svi radovi budu gotovi do 1. septembra, ali ako je suditi po onom što se ovih dana događa na nekadašnjem zdanju baronske porodice Redl zaštićenom kao kulturno dobro, deca iz Rastine će još izvesno vreme morati da putuju ili budu nošena do obližnjeg Gakova.
Sredinom maja, gradska komisija za javne nabavke prihvatila je ponudu ove niške firme u iznosu od 13.711.000 dinara sa PDV-om, što je bilo za oko pet miliona dinara manje od procenjene vrednosti radova i rokom završetka radova od 45 dana. Tada je ponude dostavilo čak 15 građevinskih firmi, a radovi su podrazumevali zamenu kompletne drvene krovne konstrukcije krova, letvi, crepa, limenih opšava i oluka. Projektom su predviđeni i radovi na preziđivanju venca visine više od 50 centimetara, zatim popravka dela dotrajale međuspratne tavanice, kao i nova gromobranska instalacija.
Rastina se kao selo prvi put pominje u 14. veku pod nazivom Harasti, pored potoka Kiđoš, a porodica barona Jožefa Redla ga dobija kao vlastelinstvo 1780 godine, da bi njegovi naslednici 1818. godine u ovom selu sazidali kaštel, letnjikovac na koji su dolazili iz Beča i uživali sve privilegije plemićke i veleposedničke kaste.
Vek kasnije, naslednici ove prebogate porodice, tačnije Lajoš i Bela Redl dograđuju dvorac i to tako što ga spajaju sa delovima starije rimokatoličke gotičke crkve, što rastinski kaštel čini jedinstvenim dvorcem u Vojvodini, koji je arhitektonski spojio sakrlano i svetovno. O ovome svedoče i retke fotografije s početka veka, na kojima se vidi kapela uklopljena u novi objekat, pre prepravke koja je usledila nakon Drugog svetskog rata kada se ovaj deo starijeg sakralnog objekta, iz nepoznatih razloga, uklanja.