ZEMLJA OSTAJE BEZ PLUĆA Alarmantan izveštaj o uništavanju šuma
LONDON: Globalno zdravlje šuma palo je na "žalosne" nivoe i sada predstavlja direktnu pretnju dobrobiti čovečanstva, pokazao je novi izveštaj organizacije "Climate Focus".
"Dok finansijske institucije nastavljaju da ulažu u industrije koje uništavaju šume, napori za njihovu zaštitu ozbiljno su potkopani", navedeno je u dokumentu, piše Gardijan.
Od 2021. godine, kada su svetski lideri obećali da će zaustaviti krčenje šuma, gubitak se zapravo "povećao".
Tokom protekle godine nestalo je više od osam miliona hektara šuma - površina polovine Engleske, što je više nego u vreme samita COP26 u Glazgovu, kada je postavljen cilj nulte deforestacije do 2030. godine.
Prema najnovijoj "Proceni deklaracije o šumama", svet je 63 odsto iza plana da dostigne taj cilj.
"Jaz između obećanja i stvarnosti svake godine se širi, sa razarajućim posledicama po klimu, ekonomiju i živote ljudi. Šume su osnovna infrastruktura planete. Ako ih ne zaštitimo, ugrozićemo sopstveni opstanak", rekla je glavna autorka izveštaja, Erin Matson.
U izveštaju je takođe navedeno da industrije odgovorne za 85 odsto deforestacije - pre svega stočarstvo, monokulture i seča šuma, svake godine dobijaju oko 409 milijardi dolara subvencija, što je 70 puta više od globalnog iznosa koji se ulaže u očuvanje šuma.
Istovremeno, požari u Amazonu prošle godine oslobodili su sedam puta više ugljen-dioksida nego u prethodne dve godine.
Dodatni problem, navodi "Global Witness", jeste što su banke od 2015. zaradile 26 milijardi dolara, finansirajući kompanije koje se bave krčenjem šuma.
Među njima prednjače američke finansijske institucije poput "Vanguard", "JPMorgan Chase" i "BlackRock".
"Dokle god je profit od uništavanja šuma veći od koristi od njihove zaštite, svet neće ispuniti svoje ciljeve", upozorila je Aleksandrija Rid iz "Global Witness".
Nada za promenu usmerena je ka samitu COP30, koji će se sledećeg meseca održati u brazilskom gradu Belemu.
Brazil planira da predstavi novi Fond za tropske šume zauvek (TFFF), vredan 125 milijardi dolara, koji bi nagrađivao zemlje za očuvanje postojećih šuma.
"Ukupni brojevi su obeshrabrujući, ali budućnost šuma ne mora da bude. Ako COP30 ispuni obećanja, sledeće godine bismo mogli da govorimo o prekretnici - o stvarnom napretku", rekla je Matson.