HRVATI VRAĆAJU VOJNU OBAVEZU POSLE 17 GODINA! Prvi regruti u kasarnama 2026. godine, OVO SU DETALJI NOVOG ZAKONA
ZAGREB: Većina poslanika Hrvatskog sabora, vlasti i opozicije, podržava izmene dva odbrambena zakona i uvođenje temeljne vojne obuke, ali su iznete i brojne primedbe, koje se odnose na nejednak tretman vojnih i civilnih obveznika, kao i diskriminatorsku odredbu prednosti pri zapošljavanju.
Potpredsednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić rekao je u parlamentu, predstavljajući izmene zakona kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje, da je vojna obveza i odbrana Hrvatske dužnost svih za to sposobnih državljana, pri čemu je dopušten i prigovor savesti.
"Vojna obaveza i odbrana Republike Hrvatske u skladu s Ustavom dužnost je svih za to sposobnih državljana. Dopušten je prigovor savesti onima koji zarad svojih verskih ili moralnih razloga nisu spremni da učestvuju u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama", rekao je Anušić.
Istakao je da se prvi polaznici temeljnog vojnog osposobljavanja u kasarnama očekuju početkom 2026. godine.
Vojnu obavezu imaće hrvatski državljanin u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina, kada će biti upisan u vojnu evidenciju. Žene vojne obveznice ne podležu obavezi temeljnog vojnog osposobljavanja ali je mogu dobrovoljno pohađati.
Na temeljno vojno osposobljavanje upućivaće se novaci rođeni 2007. godine, izuzetno i stariji od 19 godina, najkasnije do isteka 30. godine života, kao i oni koji se dobrovoljno prijave.
Temeljno vojno osposobljavanje trajaće dva meseca na tri lokacije - u Kninu, Slunju i Požegi, gde će ići pet naraštaja godišnje, što je do 800 obveznika po naraštaju.
Godišnje će vojno osposobljavanje stajati oko 23,7 miliona evra - za plate 4000 obveznika, odeću i obuću, njihovu prehranu.
Plata obveznika će biti od 1100 evra neto mesečno, a računaće mu se i dva meseca staža. Oni koji su već zaposleni neće moći da dobiju otkaz tokom služenja obaveznog vojnog roka, rekao je Anušić.
Kazao je i da se temeljno vojno osposobljavanje uvodi ponovno nakon 17 godina i u tom periodu vojnu obuku nije prošlo gotovo 300.000 osoba. Istakao je i više evropskih zemalja vratilo ili razmatra vraćanje obaveznog služenja vojnog roka.
Anušić je rekao da je novina u zakonu da osoba može biti primljena u profesionalnu vojnu službu iako ima osnovno školsko obrazovanje, uz uslov da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi, uz podršku ministarstva odbrane, završi srednjoškolsko obrazovanje.