TRI STUBA USLUŽNOG IZVOZA SRBIJE
ONI OZBILJNO MLATE PARE! ZA SAMO 10 MESECI PRIHODOVALI 3,3 MILIJARDE EVRA, RAST 20 ODSTO: Ovaj sektor usluga u Srbiji ubedljivo je na prvom mestu! A evo koliki su izvoz ostvarili
Kada se u Srbiji pomene sektor usluga, prva asocijacija dugo je bio turizam.
Danas se težište jasno pomera ka IKT-u, kao i ka logistici, transportu i distribuciji. Srpske firme su ozbiljni igrači u ovim oblastima, a BDP sve više zavisi od utakmice u kojoj radimo rame uz rame sa zemljama u kojima su razvijeni i ideje i autsorsing, poput Indije, Pakistana i Indonezije.
Za period januar–oktobar 2024. godine IKT firme prijavile su prihod od ostvarenih usluga od oko 3,342 milijarde evra, uz rast oko 20 posto
IKT sektor danas nosi najveći deo izvoznih usluga. Izvoz IT usluga 2023. iznosio je oko 3,4 milijarde evra. Za period januar–oktobar 2024. godine IKT firme prijavile su prihod od ostvarenih usluga od oko 3,342 milijarde evra, uz rast oko 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, što upućuje na novi rekord. U pojedinim analizama procenjeno je da IKT čini oko 10 posto ukupnog BDP-a. Pored klasičnog autsorsinga, na tržištu doprinos daju i specijalizovani provajderi (npr. bioinformatika i analiza genomskih podataka) koji rade za globalne klijente, s operativnim timovima u Beogradu. Njihovi prihodi izuzetno su visoki, ali ih nema dovoljno da znatnije utiču na statistiku, mada su deo sektora vredan praćenja.
2,3 milijarde evra zarada od transporta
Logistika, transport i usluge podrške predstavljaju drugi snažan stub. Prema podacima Asocijacije transporta pri Privrednoj komori Srbije, bruto dodata vrednost transporta u 2023. procenjena je na oko 2,8 milijardi evra. Saobraćaj kopnom i transport cevovodima čine približno 1,7 milijardi evra, dok skladištenje i pomoćne aktivnosti za transport iznose oko 841 milion evra, odnosno oko 30,3 odsto sektorske GVA. Deo za skladištenje i pomoćne aktivnosti za transport ocenjen je na približno 841 miliona evra.
U strukturama izvoza usluga transport je u 2023. činio oko 18,13 odsto ukupnog izvoza usluga, a u 2024. oko 16,3 posto, osnosno 2,3 milijarde evra.
Sektor kol-centara i kontakt-centara procenjen je na oko 136,5 miliona evra prihoda u 2024. i predstavlja poseban segment u širem korpusu uslužnog izvoza, nezavisno od IKT deviznog priliva.
Koliko smo sivi
Procene u novijim studijama pokazuju da siva ekonomija u Srbiji čini oko 21 odsto BDP-a. U jednoj analizi se navodi da u 2023. godini siva ekonomija u domenu potrošnje čini oko 14,4 odsto BDP-a (neoporezovana potrošnja), a da je siva ekonomija u domenu dohotka procenjena na oko 6,8 procenata BDP-a. U dokumentu „Preporuke za formalizaciju sive ekonomije“ piše da, prema anketi o uslovima poslovanja, 28 odsto privrednih subjekata izjavljuje da se bavi (u nekoj meri) aktivnostima sive ekonomije – npr. neprijavljenim radom ili plaćanjima na crno. Dakle, prema tim procenama, velika suma prihoda koji se stvaraju u različitim oblastima, uključujući i usluge, ne ulazi u zvanične evidencije. S obzirom na to da uslužni sektor, naročito u digitalnim uslugama, kratkoročnom smeštaju, marketingu putem mreža, ima relativno niske ulazne barijere, fleksibilan rad i često neformalnu strukturu, logično je pretpostaviti da deo sive ekonomije znatno leži u tim aktivnostima.
Turizam i dalje ostaje značajan oslonac, iako više nije jedino područje usluga. Devizni priliv 2023. bio je oko 2,5 milijardi evra, a u periodu januar–oktobar 2024. od stranih turista je ostvareno preko 2,3 milijarde evra (podaci se odnose samo na strane goste u prvih deset meseci). U užem hotelskom segmentu, procene prihoda kreću se od nekoliko stotina miliona evra godišnje, dok šire posmatran turizam (uključujući ishranu i piće) daje znatnu bruto dodatu vrednost.
2,5 milijarde evra od turizma
Sasvim je očito da je IKT motor izvoznih usluga i ključni rastući oslonac ekonomije; ipak, logistika i transport donose stabilnu dodatu vrednost i znatan izvoz, a turizam ostaje važan dopunski stub koji produžava boravak i potrošnju posetilaca. Ova struktura pokazuje da je Srbija konkurentna upravo tamo gde ima znanje, infrastrukturu i brzu prilagodljivost.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.