Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

GRADAC ĆE PONOVO DISATI PUNIM PLUĆIMA Počela revitalizacija zaštićenog područja i prirodnog dragulja Srbije- Koristiće se rešenja zasnovana na prirodi, a evo šta sve podrazumevaju radovi

30.10.2025. 11:06 18:18
Piše:
Izvor:
Dnevnik
gradac
Foto: Ministarstvo za zaštitu životne sredine

Prema istraživanju Evropske agencije za zaštitu životne sredine o kvalitetu vode, iz 2022. godine, Gradac među najčistije reke na Starom kontinentu

Reka Gradac, koja izvire ispod planine Povlen, a posle nekoliko kilometara ponire i ponovo izbija kod sela Bogatića, poviše manastira Ćelije, kod Jakog izvora, usekla je klisurasto-kanjonsku dolinu dužine 22,7 km. Predstavlja jedan od bisera ovog dela Srbije. 

Ovo područje klisure poseduje 70 pećina, utvrđene, zaštićene i strogo zaštićene vrste, poput slepih mišova. 

U ovoj reci obitava potočna pastrmka, koja je indikator zdrave i nezagađene životne sredine, a duž obala i u samom rečnom toku mogu se sresti vidre, strogo zaštićena vrsta koja takođe svedoči o ekološkoj vrednosti područja

Osim bogate faune, klisura je poznata i po rastu divlje orhideje, retke i ugrožene biljke koje zahtevaju specifične uslove staništa.

Nezapamćene poplave iz 2014. godine ostavile su dubok trag u slivu Gradca, a nabujala voda urušila je obale, nanos i oštetila biljni svet.

Država je krenula u sanaciju koja podrazumeva produbljivanje korita, uklanjanje nanosa i sadnju drveća kako bi se sačuvala prirodna ravnoteža.

Revitalizacija zaštićenog područja klisure reke Gradac vratiće prirodni tok ovoj reci i snagu koju je nekada imala.

Ministarka Sara Pavkov obišla je radove na ekološkoj revitalizaciji zaštićenog područja klisure reke Gradac, kao jednom od najvrednijih prirodnih dragulja Srbije.

gradac
Foto: Ministarstvo za zaštitu životne sredine

Ministarstvo životne sredine i predstavnici Evropske unije podržali su važan projekat koji spaja nauku, tradiciju i ljubav prema prirodi.

Autohotne vrste, odnosno prirodni resursi, mogu da se koriste za antierozione biotehničke mere. Na taj način može se sprečiti erozija bez bilo kakvih veštačkih materijala, bez betona, bez šljunka.

Ministarstvo će koristiti rešenja zasnovana na prirodi, kako bi se ovo područje sačuvalo za buduće naraštaje. 

Izvor:
Dnevnik
Piše:
Pošaljite komentar