Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

(FOTO) MALO POZNATA PRIČA O TANURDŽIĆEVOJ PALATI: Kako su jedan trgovac i arhitekta, u eri modernizma i Bauhausa, ostavili trajni trag u srcu Novog Sada

03.11.2025. 16:34 07:43
Izvor:
Dnevnik
2
Foto: Dnevnik/ F. Bakić, S. Šušnjević

Kada stanete na Trg slobode, kod spomenika Svetozara Miletića, nekadašnjeg gradonačelnika Novog Sada, namestite pogled u pravcu kud Miletić gleda, za oko će vam s desne strane zapeti petospratnica na samom ulazu u Zmaj Jovinu ulicu – Tanurdžićeva palata.

Ovaj reprezentativni objekat krasi razglednice Novog Sada gotovo vek, a priča o njegovom nastanku i trajanju takođe je zanimljiva.

U vreme kada se Novi Sad uzdizao u savremeni grad, trgovac Nikola Tanurdžić odlučio je da u samom centru ostavi građevinu po kojoj će ga grad pamtiti. 

2
Foto: Dnevnik/ S. Šušnjević

Njegova palata, podignuta 1930-ih po projektu arhitekte Đorđa Tabakovića, i danas predstavlja jedno od najprepoznatljivijih zdanja grada i remek-delo racionalne arhitekture u duhu Bauhausa. Kuriozitet ovog reprezentativnog zdanja u centru grada jeste da se prostire u čak tri ulice: Zmaj Jovinu, Modene i Ilije Ognjanovića.

Palata Nikole Tanurdžića podignuta je 1933. i 1934. godine, na mestu gde se nalazila kuće sa pivnicom „Minhen“.

 Zemljište je Tanurdžić kupio za četiri miliona dinara, nadmašivši sve konkurente iz reda uglednih novosadskih trgovaca. Svestan razmera poduhvata, u posao je uključio jednog od najistaknutijih domaćih arhitekata tog doba - Đorđa Tabakovića, sa kojim je obišao više evropskih prestonica kako bi se upoznao sa najsavremenijim graditeljskim dostignućima.

2
Foto: Dnevnik/ S. Šušnjević

Zgrada je nastala u duhu modernističke, racionalne arhitekture, bez ornamenata i suvišnih ukrasa, što je u to vreme predstavljalo pravu revoluciju u urbanom izgledu Novog Sada. Tabaković se oslonio na estetiku Bauhausa - nemačke škole koju je početkom 20. veka osnovao arhitekta Valter Gropijus, a čiji je ideal bio spajanje umetnosti, dizajna i funkcionalnosti u jedinstveno arhitektonsko delo.

Iako je gradnja započeta na nepovoljnom terenu, projekat je uspešno realizovan. Palata je bila namenjena različitim namenama - za stanovanje, trgovinu, ugostiteljstvo i kulturu. U palati je bilo smešteno 14 lokala, 36 komfornih stanova i moderno opremljen bioskop „Reks“, jedan od najsavremenijih u gradu toga doba, sa zvučnom projekcijom i udobnom salom kakvu dotad Novi Sad nije imao. 

2
Foto: Dnevnik/ R. Hadžić

Najveći stan, površine oko 300 kvadratnih metara, nalazio se na prvom spratu i bio je rezervisan za porodicu Tanurdžić. U prizemlju je radila Tanurdžićeva poznata trgovina „Silezija“, koja je predstavljala temelj njegovog bogatstva.

Nekoliko godina kasnije, 1939, Tanurdžić je odlučio da svoj poslovni kompleks zaokruži dogradnjom savremenog hotela „Reks“, takođe prema Tabakovićevom projektu. Taj deo građevine pruža se uz ulicu Ilije Ognjanovića.

Posle Drugog svetskog rata, palata je nacionalizovana i tokom decenija više puta prepravljana. Značajna intervencija izvedena je 1981. godine, kada je kao deo hotela „Putnik“ dograđen novi deo po projektu arhitekte Milana Marića.

2
Foto: Dnevnik/ B. Lučić

Iako se u njenoj neposrednoj blizini odnedavno uselila podzemna garaža, Tanurdžićeva palata i dalje ostaje jedno od ključnih arhitektonskih obeležja centra Novog Sada. 

Njena čista geometrija, funkcionalna organizacija prostora i istorija koja spaja trgovačku energiju i modernistički duh, čine je simbolom vremena kada je grad smelo koračao ka Evropi.

2
Foto: Dnevnik/ S. Šušnjević

Projekat “Dvorci i velelepna zdanja Vojvodine – raskošni čuvari istorije“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar