ŠTA KUPITI ZA VAŽAN DATUM: NAKIT ILI „FRANCA JOZEFA“ Srbi vole prstenje i lančiće, a dukat je bolji za teška vremena
Moja prabaka je praunučićima za svaki okrugli rođendan poklanjala po zlatnik, tradicionalni dukat koji se u Vojvodini daruje deci posle krštenja, krizmanja ili nekih važnih godišnjica.
Jedan po jedan zlatnik smeštali su se u ukrasne kutijice i, mada nam je sve to bilo čudno jer smo više voleli knjige i igračke, bilo nam je jasno da ovaj poklon nosi neku važnost.
– U teška vremena najvažnije je spakovati nešto što je malo, a vredi mnogo – govorila je prabaka gurajući nam kovanicu u ruku i pažljivo prateći da li smo dobili i godišnju dozu nakita: prstenčić, lančić, privezak...
Prabaka je bila životni ekonomista. Znala je da je zlato ono što u miru čuva vrednost, a u nemiru spasava stomake porodice, pa čak i život. I danas je zlato najbolji i najpopularniji način ulaganja u budućnost. Međutim, mnogi građani i dalje veruju da je svejedno u šta ulažu – u minđuše ili u poluge. Razlika je, ipak, suštinska: nakit ima estetsku i emotivnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit je manje čistoće i tretira se kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato maksimalne čistoće i oslobođeno poreza. Upravo zbog toga ono predstavlja pristupačniji i poreski povoljniji oblik ulaganja, štednje i zaštite vrednosti.
U teška vremena najvažnije je spakovati nešto što je malo, a vredi mnogo
Stručnjaci upozoravaju i na to da nakit, za razliku od investicionog zlata, teško zadržava vrednost. Njegova cena zavisi od procene zlatara, od trenutne tražnje, pa i od emocije. Otkup je uvek znatno niži od prodajne cene, dok se investiciono zlato kotira na berzi i prodaje po ceni koja se kreće u skladu sa svetskim tržištem.
Prema rečima poreskog savetnika Aleksandra Vasića, najveća prepreka u trgovini investicionim zlatom nekada je bio PDV, ali je taj problem rešen. Srbija je 2017. godine izmenila Zakon o PDV-u, pa je od 2018. i kod nas, kao u zemljama EU, promet investicionog zlata oslobođen poreza. Nakit se, s druge strane, oporezuje.
1–100 grama teške poluge zlata
Georgi Hristov iz kompanije „Taveks zlato i srebro“ navodi da se za isti iznos, recimo 300 evra, kupovinom investicionog zlata dobija znatno veća količina čistog zlata nego kupovinom nakita.
– Cena nakita zavisi od dizajna, umetničke izrade i brenda, dok je vrednost investicionog zlata direktno vezana za svetsko tržište. Poslednjih godina broj klijenata raste jer sve više građana razmišlja o zlatu ne kao o ukrasu, već kao o sigurnom obliku očuvanja vrednosti. Investiciono zlato je univerzalno i prepoznatljivo u celom svetu, posebno kada potiče iz švajcarskih rafinerija poput Valcambi, PAMP ili Argor-Heraeus – kaže Hristov.
Prema Vasićevim rečima, sve vrste zlata, osim investicionog, podležu oporezivanju kao i ostala dobra. Prodaja investicionog zlata ne dovodi do oporezivanja kapitala, a prihod koji pojedinac ostvari zbog rasta cene ne oporezuje se ako je u pitanju prodaja sopstvene imovine. Zlato je, takođe, nasledivo kao i svaka druga imovina, pri čemu najbliži naslednici ne plaćaju porez.
Za razliku od zlata, investiciono srebro nije oslobođeno poreza jer se više ne koristi kao monetarna rezerva centralnih banaka. Upravo zbog toga, objašnjava Hristov, većina investitora ipak bira zlato.
Investiciono zlato
Investicionim zlatom smatraju se poluge i pločice čistoće najmanje 995/1000 i zlatnici s najmanje 900/1000 delova zlata, iskovani posle 1800. godine. Dodatni uslov je da se ne prodaju po ceni višoj od 80 odsto vrednosti zlata na otvorenom tržištu.
Zlatari ističu da je investiciono zlato uvek 24 karata (99,99 odsto čisto), dok se nakit izrađuje od legura niže čistoće, najčešće 14 ili 18 karata.
– Poslednjih godina raste interesovanje za investicione proizvode, ali nakit je duboko ukorenjen u našem mentalitetu. Ljudi često ne znaju da se nakit otplaćuje gotovo upola jeftinije nego što je kupljen. Cirkoni i ukrasi se odbijaju od težine, a procena zavisi od zlatara – kaže jedan beogradski zlatar.
U Srbiji je i dalje najtraženiji zlatni dukat „Franc Jozef“, koji se tradicionalno poklanja povodom rođenja, venčanja ili krštenja. Oni koji tek počinju da ulažu, često biraju manje kovanice ili poluge, dok iskusni investitori kupuju veće, s nižom premijom po gramu.
Iako neki kupci veruju da su manje poluge lakše za preprodaju, sve sertifikovane poluge, od 1 do 100 grama, podjednako su likvidne – pod uslovom da su očuvane i u originalnom pakovanju.