ZAGORKA DOLOVAC GUBI KLJUČNA OVLAŠĆENJA? Nacrt novog zakona menja odnos snaga u tužilaštvu
Visoki savet preuzima kontrolu nad upućivanjem tužilaca, centralna uloga vrhovnog tužioca se smanjuje
Nova verzija Nacrta izmena i dopuna Zakona o javnom tužilaštvu, u koju je redakcija Informera imala uvid, predviđa suštinsku promenu u strukturi ovlašćenja u javnotužilačkoj organizaciji.
Najveća novina odnosi se na to da se od vrhovnog javnog tužioca oduzima diskreciono pravo da samostalno odlučuje o upućivanju tužilaca iz nižih u više instance — tu nadležnost preuzima Visoki savet tužilaštva.
Institut privremenog upućivanja tužilaca, koji je bio ukinut 2023. godine, sada se vraća u zakon. Prema nacrtu, tužilac može, uz svoju pisanu saglasnost i iz opravdanih razloga, biti upućen u više ili niže tužilaštvo na period do tri godine, uz mogućnost ponovnog upućivanja. Isto važi i za tužioce viših i apelacionih tužilaštava koji mogu biti premešteni u tužilaštva posebne nadležnosti.
Odluku o upućivanju ubuduće donosi Visoki savet tužilaštva, uz obavezno pribavljeno mišljenje glavnog tužioca institucije u koju se tužilac upućuje. U nacrtu se navodi da sva rešenja moraju biti obrazložena.
Kada je reč o prigovorima, zadržan je postojeći model da o njima odlučuje komisija Visokog saveta tužilaštva, ali se uvodi preciznije određivanje njenog sastava — sedam članova, uz poštovanje zastupljenosti tužilaštva. Novina je da se prigovor na godišnji raspored poslova više ne upućuje Savetu, već neposredno višem glavnom javnom tužiocu, koji je dužan da odgovori u roku od 30 dana.
Nacrt propisuje i jasnije mehanizme u slučaju prestanka funkcije vrhovnog ili glavnog javnog tužioca. U tim situacijama Visoki savet imenuje vršioca dužnosti — za vrhovnog tužioca na period do godinu dana, a za glavnog tužioca najduže tri godine. Ponovno postavljanje za VD vrhovnog tužioca nije moguće.
Predložene izmene dopuštaju i da glavni javni tužilac bude ponovo biran na mandat od šest godina.
Nacrt se dotiče i izmena u radu kolegijuma javnih tužilaštava: ukida se obaveza da kolegijum daje mišljenje o godišnjem izveštaju rada i planu za narednu godinu.
Kada je reč o izmenama Zakona o sudijama, predviđena je jedna ključna promena: ponovno uvođenje mogućnosti da predsednik suda bude biran na još jedan petogodišnji mandat.