NA „EDUCONSU” PREDSTAVLJEN MEĐUNARODNI PROJEKAT „GREENLAND”
MIKROPLASTIKA U ZEMLJIŠTU I VODI Stručnjaci savetuju SMANJITE UPOTREBU I RECIKLIRAJTE
Završna konferencija o trogodišnjem projektu „GreenLand” održana je na Univerzitetu „Educons”, na kojoj su predstavljeni rezultati projekta, a deo konferencije bio je posvećen i preporukama za smanjenje mikroplastike u životnoj sredini.
Profesorica na Fakultetu za zaštitu životne sredine Univerziteta „Educons” Nataša Stojić objasnila je zašto je ova tema od izuzetnog značaja.
– Mikropastiku predstavljaju sve čestice manje od pet milimetara, kojih ima svuda u životnoj sredini, jer smo neodgovorni po pitanju odlaganja ambalaže. Ne recikliramo plastičnu ambalažu, koristimo plastične kese, a odeća koju nosimo je delom sintetika, i sve to ispušta mikročestice plastike koje zavšavaju u zemljištu, vodi i vazduhu. Ovaj projekat je počeo u januaru 2023. godine, ali pre toga smo sedam godina unazad radili analizu zemljišta pored divljih deponija u Vojvodini. Tada smo otkrili da su najveći problem ftalati, hemijska jedinjenja koja se dodaju plastici kako bi se poboljšala svojstva plastičnih proizvoda, a kada oni završe na deponiji, pod uticajem spoljašnjih uslova se raspadaju i ftalati se oslobađaju u zemljište – kaže Stojić, koja je inače i rukovodilac istraživačkog dela na projkektu „GreenLand”.
Ovo su prvi zvanični rezultati o prisustvu mikroplastike u zemljištu u Srbiji
Podaci su pokazali da su ftalatni estri prisutni u najvećoj koncentraciji u zemljištu. Otuda se i rodila ideja o analizi prisustva mikroplastike u zemljištu, kada su se povezali sa partnerima sa Univerziteta Galvaj iz Irske i „Alfred Wegener” instituta u Nemačkoj, koji se već dugo vremena bave pitanjem mikroplastike.
– Od njih smo učili, zajedno smo razvili metodu za analizu mikroplastike u zemljištu, sedimentu i u vodama, i onda smo je primenili na uzorcima zemljišta u Srbiji. U našoj životnoj sredini imamo četiri tipa mikroplastike koja su dominantna poput polietilena i polipropilena. To su obično čestice koje dolaze iz plastičnih flaša i kesa. Ono što je neočekivano jeste činjenica da je mikroplastika u velikoj količini prisutna i u poljoprivrednom zemljištu, što je posledica korišćenja veštačkih đubriva, kao i mašina za obrađivanje zemljišta, koje koriste gume – poručuje naša sagovornica.
Ovo su inače prvi zvanični rezultati o prisustvu mikroplastike u zemljištu u Srbiji, koji će u narednom periodu biti objavljeni, a po rečima profesorice sa „Educonsa”, krenuli su i sa analizom mikroplastike u flaširanoj vodi.
Od preporuka za smanjenje količine mikroplastike u životnoj sredini, Stojić kaže da je najbolja prevencija.
– Ne možemo da prestanemo da upotrebljavamo plastiku, ali se možemo potruditi pametno da je koristimo, odnosno da je recikliramo i smanjimo količinu tamo gde možemo.