ZAŠTO JE SOLIDARNOST VAŽNIJA NEGO IKADA Od zajedništva do održive budućnosti
Međunarodni dan ljudske solidarnosti obeležava se 20. decembra svake godine, kao podsetnik na jednu od ključnih vrednosti savremenog društva – sposobnost ljudi i zajednica da se udruže, podrže i zajednički odgovore na izazove koji prevazilaze granice pojedinačnih država.
Ovaj datum su Ujedinjene nacije (UN) ustanovile 2006. godine, sa namerom da istaknu značaj saradnje i partnerstva u rešavanju globalnih problema.
Solidarnost je prepoznata kao jedan od temeljnih principa međunarodnih odnosa u 21. veku i važan je deo Milenijumske deklaracije UN. U svetu u kojem su nejednakosti sve izraženije, a krize sve češće i složenije, potreba za zajedničkim delovanjem postaje neophodna. Upravo zato, obeležavanje Međunarodnog dana solidarnosti povezuje se sa Ciljem održivog razvoja 17, koji naglašava značaj globalnog partnerstva i zajedničke odgovornosti.
Za otporniju globalnu zajednicu
Cilj održivog razvoja 17, koji se odnosi na jačanje globalnih partnerstava, naglašava da se održivi razvoj može postići samo kroz saradnju između država, institucija, privatnog sektora i civilnog društva. Ovaj cilj obuhvata razmenu znanja, tehnologija i finansijskih resursa, kao i podršku zemljama u razvoju kako bi se unapredili njihovi kapaciteti za rešavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova. Kroz promociju partnerstava zasnovanih na solidarnosti, međusobnom poverenju i zajedničkoj odgovornosti, Cilj 17 povezuje sve ostale ciljeve održivog razvoja u jedinstven okvir delovanja usmeren ka pravednijoj i otpornijoj globalnoj zajednici.
Solidarnost ima ključnu ulogu u borbi protiv siromaštva i gladi, kao i u smanjenju neravnomerne raspodele resursa. Ona predstavlja osnovu za efikasno suočavanje sa prekograničnim izazovima, poput klimatskih promena, pandemija, prirodnih katastrofa i oružanih sukoba, koji zahtevaju koordinisan odgovor i međusobno poverenje država i zajednica. Zato je za solidarnost važna i uloga pojedinca. Svojim nesebičnim zalaganjem, humanitarnim radom i volontiranjem, svaki pojedinac može doprineti širenju solidarnosti i jačanju osetljivih grupa stanovništva.
Poslednjih godina, širom sveta, ali i kod nas, razvija se snažna kultura volontiranja, kao glavni čin solidarnosti. Brojne kompanije sve više podstiču svoje zaposlene da učestvuju u društveno odgovornim aktivnostima, a jedan od najistaknutijih primera u Srbiji je Klub volontera kompanije NIS koji okuplja gotovo 2000 zaposlenih koji žele da kroz zajedničke akcije doprinesu zajednici i šire solidarnost. Specifičnost NIS-ovog kluba jeste u tome što volontiranje nije samo povremena aktivnost, već deo korporativne kulture i vrednosnog sistema koji kompanija neguje – a zaposleni, svojom energijom i posvećenošću, pokazuju da solidarnost ima moć da inspiriše i pokrene druge.
Međunarodni dan ljudske solidarnosti treba da bude i podsetnik na obavezu poštovanja međunarodnih sporazuma usmerenih ka zaštiti ljudskih i socijalnih prava, kao i ka izgradnji pravednijih i inkluzivnijih društava.