KO ĆE PLAĆATI POREZ NA UGLJEN-DIOKSID? Nelojalna konkurencija plaši domaću privredu, SVE DRŽAVE ŠTITE SVOJE
Zaštita od nelojalne konkurencije, osnivanje fonda za dekarbonizaciju i verifikacija stvarnih emisija od domaćih verifikatora, ključni su zahtevi privrede pogođene CBAM uredbom, poručeno je na panelu „Klimatska i trgovinska politika - da li je region spreman za CBAM”, posvećenom uvođenju nacionalnog poreza na emisije ugljen-dioksida od 1. januara, navodi se u najnovijem biltenu NALED-a.
CBAM je dodatni prekogranični porez na CO2, koji je EU uvela za proizvode iz takozvanih ugljen-intenzivnih sektora – gvožđe, čelik, aluminijum, cement, đubrivo, električnu energiju i vodonik , koji se uvoze iz trećih zemalja koje nisu članice EU.
Pomoćnica ministra u Ministarstvu energetike Jovana Joksimović istakla je da je Srbija poslednje dve i po godine intenzivno radila sa Evropskom komisijom kako bi domaći mehanizam bio priznat u EU.
Domaća privreda energetski intenzivna, sa dvostruko većim emisijama od evropskog proseka
„Uspešno smo izdejstvovali da se karbon-takse zemalja koje zavise od uglja, kao što je Srbija gde se 60 odsto struje dobija iz uglja, smatraju usklađenim sa EU politikama”, rekla je ona.
Cementare uključene u tranziciju
Tehnički direktor Fabrike cementa „Holcim Srbija” Marko Muhadinović je poručio da su „ljudi i njihove kompetencije ključni za tranziciju” i istakao da je kompanija do sada uložila 150 miliona evra u dekarbonizaciju u Srbiji te da očekuje da domaća regulativa prati evropsku mapu puta. Naglasio je da su ključne mere u cementnoj industriji zamena sirovina i goriva, prelazak na obnovljive izvore energije i jasna regulativa. Posebno je istakao važnost da se deo prihoda od CBAM-a zadrži u zemlji i usmeri u industriju kroz namenski fond.
„Ako hoćemo da se takmičimo u Evropi, taj novac mora ostati u sektoru dekarbonizacije”, naglasio je on.
Dodala je da je Srbija najspremnija u regionu jer već ima usvojen plan energetske tranzicije i klimatski plan.
Član Fiskalnog saveta Slobodan Minić podsetio je da dve trećine izvoza Srbije ide ka EU, a da je domaća privreda energetski intenzivna, sa dvostruko većim emisijama od evropskog proseka.
„Ukupan makroekonomski efekat neće biti dramatičan, ali će pojedine industrije biti znatno pogođene, pre svega, gvožđe i čelik. Uticaj na cement bi bio ograničen jer Srbija mali deo proizvodnje izvozi”, rekao je on.
Direktor kompanije „Metalfer” Branko Zečević istakao je da je ova kompanija uložila 120 miliona evra u nove tehnologije, ali da neće svi moći da pređu na nove tehnologije.
„Određene zemlje koje to ne mogu spuštaju cene i postaju nelojalna konkurencija”, rekao je on i poručio da globalna slobodna trgovina de fakto više ne postoji jer sve države uvode zaštitu svojih proizvođača.
„Ako je naše tržište jedno od retkih potpuno otvorenih, sve investicije u dekarbonizaciju biće uzaludne ukoliko dozvolimo ulazak proizvoda koji u tranziciju ne ulažu”, poručio je on. Dodao je da će veliki deo proizvoda iz zemalja koje nisu u CBAM-u tražiti nova, nezaštićena tržišta, među kojima i naše. Panel „Klimatska i trgovinska politika – da li je region spreman za CBAM” održan je u okviru konferencije „Core days 2025”, koju je organizovao NALED, uz podršku Švedske vlade i u saradnji sa Partnerstvom za konkurentan region.
E. D. N