PTIČJI GRIP POTVRĐEN U PODRAVINI, HOĆE LI UĆI U SRBIJU? Evo koja ga vrsta prenosi; POLJOPRIVREDNICI, ČUVAJTE ŽIVINU
Laboratorijskim ispitivanjem potvrđen je ptičiji grip, podtip H5N1, kod tri labuda, javlja hrvatsko Ministarstvo privrede.
Uzorci, odnosno leševi labudova, uzeti su na području jezera Jegeniž, u opštini Legrad, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Na toj lokaciji uginuo je veći broj labudova, saopšteno je u petak iz Ministarstva poljoprivrede.
S obzirom na cirkulaciju virusa ptičjeg gripa u okruženju, očekuje se da će biti slučajeva infekcije kod divljih ptica i u Hrvatskoj. Reč je o upozorenju za sve subjekte koji drže živinu da budu oprezni i pojačaju biosigurnosne mere kako bi zaštitili svoje uzgoje.
Zbog visokog rizika od pojave i širenja influence ptica, kao i radi njenog ranog otkrivanja i sprečavanja daljeg širenja na celokupnoj teritoriji Hrvatske, na svim objektima u kojima se drži živina i/ili ptice u zatočeništvu neophodno je kontinuirano sprovoditi biosigurnosne mere.
One podrazumevaju da se sva živina i ptice drže na način kojim se onemogućava bilo kakav kontakt sa divljim pticama, da se domaće patke i guske drže odvojeno od ostalih vrsta živine, kao i da se spoljašnji rezervoari za vodu redovno održavaju čistima.
A ljudi?
Ljudi se virusom mogu zaraziti nakon kontakta sa zaraženom živinom ili kontaminiranim površinama. Simptomi ptičjeg gripa kod ljudi slični su simptomima sezonskog gripa i uključuju povišenu temperaturu, kašalj, prehladu, bol u grlu i bolove u mišićima. Ipak, virus može izazvati i infekciju oka, upalu pluća i teška respiratorna oboljenja. Simptomi ptičjeg gripa zavise od soja virusa koji je izazvao infekciju, ali i od opšteg zdravstvenog stanja i imuniteta zaražene osobe.
Zabranjeno je napajanje živine vodom iz površinskih izvora kojima imaju pristup divlje ptice, a obavezno je obezbeđivanje i održavanje higijenskih uslova, kao i sprovođenje dezinfekcije vozila i objekata u skladu sa tehnološkim zahtevima, uz korišćenje odobrenih dezinfekcionih sredstava u propisanoj koncentraciji.
Takođe, neophodno je postavljanje dezbarijera za osoblje i posetioce na ulazima u krug objekata, vođenje evidencije o svim vozilima i posetiocima koji ulaze u krug, kao i korišćenje zaštitne obuće i odeće, uz dezinfekciju ruku i obuće pri ulasku, te čišćenje, pranje i dezinfekciju obuće pri izlasku iz objekta.
Cilj primene biosigurnosnih mera jeste da se spreči kontakt domaće živine i ptica u zatočeništvu sa divljim pticama, posebno pticama vodaricama, koje su najčešći rezervoari virusa.
Pored obavezne primene ovih mera, subjekti su dužni da redovno prate zdravstveno stanje životinja i da veterinaru prijave svaku promenu zdravlja, pad proizvodnih parametara bez utvrđenog uzroka, kao i uginuća živine i ptica, saopšteno je iz Ministarstva.