Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

STALNO KASNITE? Stručnjaci otkrivaju šta se zapravo krije iza ove navike NIJE LENJOST

20.02.2026. 20:46 20:51
Piše:
Izvor:
krenizdravo/Dnevnik.hr
САТ
Foto: freepik ilustarcija

Ako spadate među one koji hronično kasne, onda se sigurno manje nervirate od onih koji vas čekaju. Ljudi koji stalno kasne, prema mnogim studijama, retko imaju problem lenjosti.

Stručnjaci smatraju da je u pozadini splet različitih psiholoških činilaca koji upućuju na ozbiljnije probleme, zbog čega ih je teško tek tako „rešiti” i početi dolaziti na vreme.

Nezavisno od uzroka problema, hronično kašnjenje stvara poteškoće u raznim područjima života, a posebno u međuljudskim odnosima koji neretko trpe ako takvo ponašanje potraje.

Zašto neki ljudi stalno kasne?

Iako kod retkih problem stalnog kašnjenja ima veze s lenjošću, kod mnogih je u pitanju ozbiljan problem povezan s većim poteškoćama koje se ispoljavaju i u drugim područjima svakodnevnog funkcionisanja.

Složeni psihološki činioci koji se nalaze u pozadini ovih ponašajnih problema obično su vezani uz neke dugogodišnje poteškoće koje su povezane s izvršnim funkcijama i mogućnostima planiranja i organizovanja stvari unapred, u konkretnom vremenskom periodu.

Neki od tih činilaca su:

– neurorazvojni poremećaji kao što je ADHD za koji je karakteristična problematična vremenska organizacija (tzv. time blindness) što podrazumeva snižene sposobnosti procene, praćenja i upravljanja vremenom; za ADHD su karakteristične i poteškoće u izvršnim funkcijama (veštine potrebne za organizaciju, planiranje unapred i fokusiranje na bitne detalje)
– prokrastinacija ili problem odlaganja – često povezan s nekim većim poteškoćama, iako kod nekih pojedinaca može biti prisutan nezavisno od toga
– optimizam kao eksplanatorni stil – osobe koje potcenjuju koliko vremena određeni zadaci oduzimaju, nadajući se da mogu učiniti mnogo toga u malo vremena
– anksiozne poteškoće – uznemirujuće misli i brige koje neretko znače izbegavanje situacija vezanih za problem kašnjenja
– tip ličnosti „B” – pojedinci koji su flegmatični, opušteni i ležerni u svakodnevnim situacijama, zbog čega često percipiraju da vreme traje duže i precenjuju svoje sposobnosti obavljanja zadataka
– perfekcionističke crte – ljudi koji kasne zbog poteškoća vezanih za potrebu savršenog obavljanja svakog detalja pre nego negde krenu, zbog čega uglavnom zakasne
– osećaj zanesenosti ili „flow“ – pojedinci koji se duboko mentalno uključe u neku aktivnost često gube pojam o vremenu te za vreme trajanja aktivnosti za koju su visokomotivisani nemaju svest o protoku vremena.

Stručnjaci smatraju da su anksiozne poteškoće najčešći uzrok problema hroničnog kašnjenja, a mnoge osobe koje stalno kasne nemaju nameru da povrede one koji ih čekaju u kontekstu nepoštovanja njihovog vremena.

U pozadini leži preopterećenost i uznemirujuća zabrinutost koja im često odvlači fokus sa sadašnjeg trenutka i usmerava ga u brige koje se možda nikad neće dogoditi, ali su stalno prisutne u mislima.

To sve rezultira gubljenjem vremena na stvari koje je teško kontrolisati, dok se one koje je moguće (dolazak na vreme) gube iz fokusa.

САТ
Foto: freepik ilustarcija

Može li se rešiti problem hroničnog kašnjenja?

Naravno da može! Ono što se događa kod osoba koje stalno kasne jeste činjenica da im mnogi odnosi trpe zbog toga – od bliskih odnosa u kojima se pretpostavlja da čestim kašnjenjem pokazujete da vam nije stalo do druge osobe, pa sve do poslovnih odnosa u kojima se iz takvog ponašanja iščitava manjak profesionalnosti i poštovanja.

Nažalost, kod mnogih ljudi kašnjenje je uslovljeno većim problemom u pozadini, najčešće neurobiološkim razlikama koje utiču na to kako mozak shvata i upravlja vremenom.

Ljudi koji stalno kasne najčešće imaju i druge prateće poteškoće koje im u nekom trenutku počnu previše ometati svakodnevicu i životne planove. Uz adekvatnu podršku i dosledne strategije planiranja vremena i organizacije aktivnosti moguće je doći do trajne pozitivne promene.

Alarmi, svakodnevne ček-liste, aplikacije za podsetnike, uspostavljanje stabilnih rutina koje će pomoći u tačnoj proceni vremena, mogu biti od velike pomoći u ovakvim slučajevima.

Uz sve to, veoma je važno poverenje i razumevanje bliskih osoba koje su izložene dugim čekanjima bez jasnog shvatanja zašto se takvo ponašanje ponavlja i šta se krije iza njega. Jednom kada se uzrok detektuje, moguće je pronaći rešenja koja će pomoći.

Ako niste sigurni u kojoj ste kategoriji uzroka stalnog kašnjenja od svih navedenih, javite se stručnjaku za mentalno zdravlje i krenite s radom na sebi.

krenizdravo/Dnevnik.hr

Izvor:
krenizdravo/Dnevnik.hr
Piše:
Pošaljite komentar