U TEMIŠVARU OTVORENA IZLOŽBA "ISKRE SJAJA IZ PEPELA" Priča o obnovi vrednog ikonostasa
U Nacionalnom muzeju umetnosti u Temišvaru otvorena je izložba „Iskre sjaja iz pepela“, posvećena konzervaciji i restauraciji ikonostasa Srpske pravoslavne crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Čakovu. Postavka je priređena u okviru Nedelje pravoslavlja, u organizaciji Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Eparhije temišvarske, uz pokroviteljstvo Pokrajinske vlade.
Otvaranju je prisustvovala i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, kojoj je mitropolit budimski i temišvarski Lukijan uručio Orden Srpske pravoslavne eparhije temišvarske, kao znak zahvalnosti za podršku obnovi hrama u Čakovu.
Tom prilikom istaknuto je da saradnja institucija i Crkve ima poseban značaj u očuvanju duhovnog i kulturnog identiteta Srba, posebno u sredinama van matice. Temišvar je, kako je naglašeno, vekovima bio važno duhovno i kulturno središte srpskog naroda i mesto snažne istorijske povezanosti.
Ikonopisac Dimitrije Popović
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Čakovu podignuta je 1768. godine, a njen ikonostas, duborezan između 1768. i 1771. i oslikan 1771. godine, predstavlja izuzetno vredno ostvarenje srpske barokne umetnosti. Autor ikona je Dimitrije Popović, dok su rezbari ostali nepoznati. Posebnu vrednost imaju i zidne slike i oslikani svodovi koje je početkom 20. veka izveo Stevan Aleksić.
Međutim, u aprilu 2004. godine crkvu je zahvatio požar koji je teško oštetio ikonostas. Uništeno je više od trećine oltarske pregrade, a značajno su stradale i preostale ikone, kao i zidne površine i svodovi.
Radovi na sanaciji i rekonstrukciji započeti su 2023. godine, kada su konzervatori Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture pristupili obimnom i zahtevnom procesu obnove. Izložba u Temišvaru prikazuje upravo taj put — od oštećenja do postepenog vraćanja sjaja jednom od dragulja srpske crkvene umetnosti 18. veka.
Postavka ne prikazuje samo trenutno stanje obnove, već i sam proces konzervacije, sa ciljem da javnosti približi složen i strpljiv rad na očuvanju kulturne baštine.
Izložbu je otvorio vikarni episkop rumunski Pajsije, a istoričar umetnosti Dejan Radovanović podsetio je da je ovaj ikonostas više od dva veka bio svedok liturgijskog i duhovnog života srpske zajednice, što njegovu obnovu čini posebno značajnom.