VEČE UZ MUZIKU I OBIČAJE IZ „STAROG KRAJA“ Crnogorci u Somboru proslavili tradiciju uz folklor, gusle i PROSIDBU MLADE
SOMBOR: Kao sredina koju je od samog nastanka urbaniteta unapređivala raznolikost svojih stanovnika, Sombor kao multinacionalna i multikonfesionalna varoš i u moderna vremena drži do negovanja tradicija i kulture svih svojih žitelja, pripadnika 21 nacije, koje su doneli iz „starog kraja“, ma gde god on bio.
Tako su i protekle sedmice somborski ali i Crnogorci iz bliže okoline bilo da se izjašnjavaju nacionalno kao takvi ili se diče svojim srpstvom, održali tradicionalno „Crnogorsko veče“ u ovdašnjem hotelu i to uz goste iz postojbine, osoblja ambasade Crne Gore u Beogradu predvođenog ambasadorom Nebojšom Đokovićem.
Izuzetno posećeno veče u takozvanoj Kristalnoj sali hotela „Nacion“ uveličali su članovi Kulturno umetničkog društva „Petar Petrović Njegoš“ iz Lovćenca, koji su u predivnim, pitoresknim narodnim nošnjama pored folklornih igara, rodoljubive poezije i muzike tradicionalnih gusala, gostima inscenirali i prastari crnogorski običaj prosidbe mlade.
- Ovo je dvanaesti put da organizujemo „Crnogorsko veče“ za članove našeg uruženja i članove njihovih porodica, ali i za brojne goste, pa se svake godine imamo sve veće interesovanje što nas stavlja u dilemu kako da obezbedimo dovoljno mesta za sve zainteresovane – kaže Milorad Čavić, ugledni somborski ugostitelj koji je i jedan od osnivača Udruženja Crnogoraca u Somboru. – Udruženje smo osnovali pre 14 godina, ali su ovakvi tradicionalni susreti imali pauzu od dve godine zbog pandemije koronavirusa, mada se u nekom užem sastavu, bez gostiju sa strane, sastajemo svakog proleća i jeseni.
Čavić ističe ulogu, nažalost preminulog, predsednika Udruženja od osnivanja profesora Draška Miljića, kojeg je od prošle godine na tom mestu nasledio dr Radenko Stanić.
Iako su Crnogorci u ove krajeve, pre svega u Sivac, Kulu i Vrbas, većinom došli nakon Drugog svetskog rata, usled ekonomskih prilika su naseljavali i Sombor, pa se procenjuje da onih sa takvim poreklom na području Sombora ima oko 3.000. Sam Čavić pripada porodici koja je svoj novi dom našla u Vojvodini tek krajem sedamdesetih godina prošlog veka, pa je i on rođen u Sivcu, a kako kaže, ne zaboravljajući poreklo odavno je Somborac, što podrazumeva skladnost u odnosima sa svim poznanicima u, zaista relativno, novoj sredini.
Velimira Petričevića, rođenog Podgoričanina i diplomiranog elektroinženjera je u Sombor dovela ljubav, odnosno skladan brak sa Somborkom Čarnom, koju je upoznao tokom studija u Novom Sadu. Njega je lako prepoznati kao Crnogorca, pošto ga „odaje“ zavičajni akcent koji mu, kako kaže, nikada nije predstavljao problem u komunikaciji sa ovdašnjim ljudima.
- Za sve ove godine, a hvala Bogu stekli smo i dvoje đece, tinejdžerku Janu i mlađeg Relju, u Somboru nijesam doživjeo ni najmanju neprijatnost zbog toga što nijesam čovek iz ovih krajeva ili što i danas govorim srpskom ijekavicom kao u Podgoricu, što dovoljno govori o svojevrsnoj širini duha ove sredine koja prihvata i poštuje sve različitosti ali i opravdanosti naše odluke da ođe svijemo porodično gnjezdo – kaže Somborcima omiljeni Veljo. - Jedinu primjedbu imam kad poslom putujem od Sombora ka Subotici. Brate mili, samo dvije krivine imam, pa mi dosadan put – okreće na šalu Petričević.
M. Miljenović
Foto: Grad Sombor