OVA ZGRADA U SRCU ZRENJANINA SAD JE BIBLIOTEKA, A DA LI ZNATE ŠTA JE BILA PRE? Neverovatna istorija objekta na glavnom gradskom trgu iz davne 1891.
Nekada sedište redakcije dnevnog lista ,,Torontal“, danas Gradske narodne biblioteke ,,Žarko Zrenjanin”, objekat na Trgu slobode 2 u Zrenjaninu kategorisan je kao spomenik kulture od velikog značaja.
Izgrađen je 1891. godine u stilu akademizma, odnosno neorenesanse, a projektant je i do danas ostao nepoznat. Prvi vlasnik ove građevine bio je dr Lajoš Brajer, suvlasnik i glavni urednik lista “Torontal”.
Zgrada Gradske narodne biblioteke nalazi se na glavnom zrenjaninskom trgu, na prostoru na kome su smeštene i ostale javne građevine. Podignuta je u vreme kada su uobličeni gotovo svi značajni javni objekti i formirane osnovne vizure jezgra grada u čijem sklopu živi i današnji Zrenjanin.
“Zgrada je podignuta za potrebe redakcije dnevnog lista Torontal, kada je bila u vlasništvu porodice Brajer. Nakon Prvog svetskog rata u prizemlju se nalazila čuvena kafana ‘Šoljom’ vlasnika Đorđa Šoljoma. Nakon Drugog svetskog rata je nacionalizovana, a od 1959. je u zgradu smeštena Srpska zadružna štedionica. Od 1968. je u vlasništvu Gradske narodne biblioteke ‘Žarko Zrenjanin’. Pre toga, biblioteka se nalazila u prizemnoj zgradi na obali Begeja kod Malog mosta, na prostoru iza gradskog muzeja”, objašnjavaju u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.
Prilikom adaptacije za potrebe biblioteke, zgradi je u potpunosti izmenjen enterijer, a osamdesetih godina je adaptiran i tavanski prostor.
“Koncipirana je kao ugaoni objekat sa naglašenom čeonom fasadom. Osnova je pravougaona, sa glavnom fasadom koja izlazi na Trg slobode. Fasade su veoma bogato dekorisane elementima iz eklektičkog repertoara, a objekat je tipični predstavnik svog vremena, sagrađen u periodu kada se širom Evrope uglavnom gradilo u stilu akademizma koji se bazirao na pedantnom prenošenju elemenata davno preživelih stilova. U slučaju zgrade Gradske biblioteke reč je o renesansnim stilskim obrascima, maniru koji ima brojne pandane u graditeljskoj baštini Zrenjanina. Iako nam je još uvek nepoznat autor zgrade, može se pretpostaviti da je, kao i kod monumentalnijih građevina toga vremena u gradu, reč o proverenom autoru i školovanom arhitekti”, ističu u zrenjaninskom Zavodu.
Da bi se ovom vrednom zdanju vratio nekadašnji izgled, a Gradskoj biblioteci, kao jednoj od značajnih ustanova kulture, omogućili bolji uslovi rada, 2005. su započeti konzervatorsko-restauratorski radovi na krovu i fasadi zgrade. To je učinjeno po projektu Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin, uz tehničku dokumentaciju Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada.
Sredstva za obnovu obezbeđena su delom zahvaljujući projektu “Lepša Srbija” i donacijama Vlade Austrije, a delom iz budžeta grada Zrenjanina.
Projekat “Dvorci i velelepna zdanja Vojvodine – raskošni čuvari istorije“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajedicama. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.