NBS ZADRŽALA STOPU KONTRACIKLIČNOG ZAŠTITNOG SLOJA KAPITALA NA NIVOU OD 0,5%; Banke moraju da je poštuju A EVO KAKO SLUŽI KAO ZAŠTITA PROTIV KRIZE
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da stopu kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Srbiju zadrži na nivou od 0,5 odsto, saopštila je centralna banka. Kontraciklični zaštitni sloj kapitala je pravilo po kome centralna banka traži od banaka da u dobrim vremenima drže malo više sopstvenog novca sa strane. Taj novac služi kao jastuk ako dođe do krize, pada ekonomije ili naglog rasta nenaplativih kredita.
Kako se navodi, bankarski sektor u Srbiji je visoko kapitalizovan, likvidan i profitabilan, a uvedenom obavezom održavanja kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala NBS deluje proaktivno u cilju jačanja finansijske stabilnosti, posebno u uslovima izražene globalne neizvesnosti.
NBS navodi i da je na osnovu podataka iz decembra 2025. učešće ukupnih kredita u BDP iznosilo je 78,9 odsto, dok je ocenjena vrednost odstupanja ovog učešća od svog dugoročnog trenda iznosila 4,7 procentnih poena.
Kada NBS kaže da stopa ostaje 0,5 odsto, to znači da banke u Srbiji moraju da izdvoje dodatnih pola procenta kapitala u odnosu na rizičnu aktivu, pre svega kredite koje daju. Taj novac ne sme da se deli kao dobit niti da se koristi za nove rizične plasmane – on stoji kao bezbednosna rezerva.
Šta to znači za Srbiju kao ekonomiju?
NBS ovim poručuje da procenjuje da se kreditna aktivnost prilično brzo širi i da je dobro da banke imaju dodatni zaštitni sloj. Istovremeno, to je signal da je bankarski sistem stabilan i dovoljno snažan da izdvoji dodatni kapital. Prema podacima NBS, krediti u Srbiji sada iznose oko 78,9 odsto BDP-a, što pokazuje da se kreditiranje privrede i stanovništva prilično razvilo.
Šta to znači za prosečnog građanina?
Za većinu ljudi se praktično ništa ne menja preko noći. Kamate na kredite se ne menjaju direktno zbog ove odluke, niti će banke odmah pooštriti uslove za pozajmice. Međutim, ova mera indirektno znači da banke moraju da budu malo opreznije u davanju kredita i da imaju veći finansijski „jastuk“ ako dođe do ekonomskih problema.
Za građane je najvažnije to što ovakve mere smanjuju rizik od bankarskih kriza. Ako dođe do recesije, pada cene nekretnina ili rasta nenaplativih kredita, banke imaju rezervu iz koje mogu da pokriju gubitke i nastave da kreditiraju privredu i stanovništvo.
Drugim rečima, odluka NBS ne donosi direktnu promenu za građane, ali je deo mehanizma koji treba da osigura da bankarski sistem ostane stabilan i u lošim vremenima.