KONCERT RANE MUZIKE U MUZEJU VOJVODINE Bah i biseri španskog baroka
Dostojno i sa izuzetnim umetničkim dometima ansambla Musica antiqua neoplantiensis u subotu 21. marta u Novom Sadu je proslavljen Evropski dan rane muzike, ustanovljen u znak sećanja na dan rođenja genijalnog nemačkog kompozitora Johana Sebastijana Baha.
Premda takozvani “istorijski koncerti” ponekad mogu biti “hermetični” i nedovoljno privlačni za širi krug ljubitelja muzike, to svakako nije bio slučaj sa pomenutim resitalom u Muzeju Vojvodine, na kojem su nastupili naša sjajna sopranistkinja Radoslava Vorgić Žuržovan, virtuozna solistkinja na blokflauti i poprečnoj flauti Meila Tome Pihler i gost iz Španije, vrsni koncertant na lauti i baroknoj gitari Rafael Arjona Ruz. Program njihovog koncerta sa naslovom “Od Iberije do Balkana” obuhvatio je atraktivan i zahtevan program kompozicija renesansnih i baroknih španskih kompozitora, kao i dela starih majstora sa drugih evropskih, ali i prekomorskih prostora.
Na sličan način kao i u drugim evropskim zemljama tako se i španska renesansna i barokna muzika razvijala u sučeljavanju strogih pravila polifonog stila i uticaja folklornih tradicija, izdvajajući se pritom karakterističnim odlikama živopisne ritmike i melodioznosti potekle iz iberijskog muzičkog folklora. Na taj način nastalo je bogatstvo i raskoš stare španske muzike koje su slušaocima upečatljivo predstavili članovi ovog trija, ostvarujući skladne interpretacije odabranih dela. Uz ljubavne romanse i balade španskih baroknih majstora Huana Hidalga, Hozea Marina i renesansnog kompozitora Estebana Daze, ostvarene u skladnom izvođačkom saglasju sopranistkinje Radoslave Vorgić Žuržovan kao profinjene interpretatorke deonica bujne melizmatike i flautistkinje Meile Tome Pihler i gitariste i lautiste Rafaela Ruza, kao tanano uigranih saradnika u gradnji slojevite tonske teksture ovih kompozicija plemenite melodijske lepote, u prvom delu izvedena je još i čuvena instrumentalna numera “Spanjoleta” doneta u briljantnim, improvizaciono slobodnim tonskim međuigrama deonica blok flaute i laute.
Nastavak večeru doneo je potom interpretacije ostvarenja starih autora sa nama bliskih prostora, najpre tumačenje dveju ranobaroknih sonata kompozitora Tomasa Čekinija, autora koji je delovao u Splitu i Hvaru, koje su izvedene poletno, u odmerenim i fino usaglašenim prepletima zvučnih dijaloga oba instrumenta. Potom je usledilo izvođenje moteta sa naslovom “Kao kedar” Ivana Lukačića koji je delovao u Šibeniku, kao i nežnom melodikom prožete kanconete “Radosti raja” Čekinija, koje su u prvi plan stavile proživljena vokalna tumačenja Radoslave Vorgić Žuržovan. Posebnu pažnju publike izazvala je interpretacija duhovne kompozicije Johana Sebastijana Baha “Ich habe genug” donete doterano i sugestivno. Nakon toga usledio je povratak španskoj muzici zrelog baroka, pri čemu su članovi trija izveli još dve pesme Sebastijana Durona jednu numeru Hosea Martina, ljupkih i bogato razvijenih melodija bliskih folklornoj tradiciji i žustrih igračkih ritmova, u čijim interpretacijama je do punog izraza došlo majstorstvo Rafaela Ruza u neophodnom kombinovanju dva načina muziciranja na baroknoj gitari, izvođenja melodija stilom “punteada” i ritmičkog sviranja punim akordima, koje je danas prepoznatljivo obeležje savremenog flamenka.
Članovi trija upečatljivo su slušaocima predstavili bogatstvo i raskoš stare španske muzike
Uz pomenute vokalne numere na repertoaru članova trija našle su se i stare španske igre iz XVIII veka, “Marionas” Santjaga de Mursije i “Lanchas para bailar” zapisane u rukopisima u tadašnjim španskim kolonijama, u Meksiku, Čileu i drugim zemljama, čije su melodijske odlike ukazale i na odraze uticaja latinoameričkog foklora. Ove kompozicije, ostvarene u zanosnim i razigranim izvođenjima dvoje instrumentalista donele su efektnu završnicu ovog sjajnog muzičkog događaja, nakon kojeg su usledili dugi aplauzi osvojene publike i pozivi za “bis”, kojima su se muzičari odazvali.
Održavanje ovog koncerta podržali su Ambasada Kraljevine Španije, Gete institut iz Nemačke, Španska agencija za razvoj međunarodne saradnje i Evropska mreža izvođača rane muzike REMA.