“Hrvatska nesposobna da se nosi sa Titom“ Istoričar oštro kritikovao potpuno zanemarivanje događaja tokom 20. veka u hrvatskim muzejima O JUGOSLAVIJI I STRADANJU JEVREJA NEMA NI POMENA
Hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina izjavio je danas da Hrvatska u muzejima nema ništa o Jugoslaviji i nasleđu koje je ona ostavila, nema ništa o jevrejskoj zajednici, ništa o holokaustu, ni o stradanju bilo koga.
"Hrvatska o Jugoslaviji nema ništa! Ako govorite o školama i nekom ko bi se trebalo upoznati s hrvatskim nasleđem o tome što se događalo i kada su izgrađene zgrade u kojima ljudi danas žive te što se u njima nalazi, mi to gotovo nigde, osim u Rijeci i Labinu, nemamo pokazati", rekao je Jakovina.
Jakovina je to rekao na skupu o zastupljenosti 20. veka u muzejima te muzejskom zaboravu života jevrejske zajednice pre rata i njenom istrebljenju tokom Drugog svetskog rata.
U uvodnom izlaganju Jakovina je rekao da Hrvatska nema ništa o "jevrejskoj zajednici, ništa o holokaustu, o stradanju bilo koga ne postoji ništa u hrvatskim muzejima".
Jakovina, koji je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, rekao je i da o tome nema rasprave i savesti u hrvatskom društvu.
Napomenuo je da je još 1990. godine jedna novinarka objavila tekst o tadašnjem Muzeju revolucije i napisala da su se u depoima toga muzeja nalazile Alibabine pećine pune nikad viđena materijala i bisage teške od novije istorije Hrvatske.
Tamo je, naveo je Jakovina, bilo odličje koje je oficir Vermahta i kasniji generalni sekretar UN Kurt Valdhajm dobio od Ante Pavelića. Dodao je i da su tamo bili lični predmeti Vladimira Nazora posve nespojivi s njegovim gerilskim ratovanjem koje je nosio kao pesnik u partizanima.
Podsetio je i na deo teksta u kojem piše kako su oni, koji su tada ridali nad vandalizmom koji je raskomadao spomenik banu Jelačiću, bili spremni komadati spomenike NOB-a. U međuvremenu, naglasio je Jakovina, raskomadano je tri hiljade spomenika iz Drugoga svetskog rata, a mi nemamo ništa u našim muzejima o tome.
"Ako nemate 20. vek u muzejima, onda ne možete prikazati logoraše u tom kontekstu kao ni život jevrejske zajednice u Zagrebu i svim drugim gradovima između dva rata. Stalne postavke muzeja su lice muzeja, ali i lice nacije", rekao je Jakovina i dodao da su oni prikaz baštine prostora, našeg odnosa prema sebi, našoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Jakovina je naveo više hrvatskih muzeja koji nemaju u svojim postavkama 20. vek i dodao da postoje poneki muzeji koji bar imaju naznačenu hronologiju 20. veka.
Napomenuo je i da 20. vek u svojim postavkama imaju Muzej grada Rijeke, Brioni, Hrvatski pomorski muzej Split, Narodni muzej Labin i nekoliko privatnih muzeja.
Upitao je i kako je moguće da u mnogim muzejima nema 20. veka i ocenio da su hrvatska muzeologija i društvo nesposobni da se nosi sa Jugoslavijom i Titom.
Ocenio je da je hrvatski slučaj s muzejima jedinstven u Evropi pa čak i u zemljama bivše Jugoslavije.
U Sloveniji je puno bolje stanje, rekao je i dodao da je stanje bolje i u BiH i naravno u Srbiji, gde je, kako je naveo, u tzv. Kući cveća otvoren "Muzej istorije Jugoslavije", koji je dugo vremena bio najpopularniji muzej u Beogradu, prenela je zagrebačka N1.