„Sat za planetu Zemlju“ VEČERAS SE GASE SVETLA ŠIROM SVETA! Građani Srbije pozvani da se pridruže globalnoj akciji
Kancelarija Svetskog fonda za prirodu (WWF) Adria pozvala je građane Srbije da danas učestvuju u 20. po redu globalnoj akciji „Sat za planetu Zemlju“ i da u 20:30 sati isključe svetla na jedan sat.
„Taj jednostavan čin nije rešenje za klimatsku krizu, ali kada milioni ljudi istovremeno naprave mali korak, to postaje glas koji se čuje“, dodaje se u saopštenju.
„To je globalni pokret koji podseća da promene ne počinju i ne završavaju se za 60 minuta, već u načinu na koji živimo svih ostalih 8.759 sati u godini“, navodi WWF Adria.
Svake poslednje subote u martu, milioni ljudi širom sveta pridružuju se akciji Sat za našu planetu kako bi pokazali da im je stalo do budućnosti Zemlje.
Gašenje svetla, uređaja i briga o prirodi
Ove godine, u subotu, 28. marta, svetla će se po dvadeseti put ugasiti na sat vremena u domovima ljudi koji brinu o dobrobiti planete, ali i u brojnim kompanijama i na znamenitim građevinama poput Sidnejske opere, Big Bena, Ajfelove kule, Koloseuma, prenosi "Balkan Green Energy News". Osim gašenja svetala i isključivanja električnih uređaja, ljudi i organizacije u više od 190 zemalja sprovode aktivnosti kojima čine nešto dobro za planetu – od boravka u prirodi i održivog spremanja obroka, sadnje biljaka i akcija čišćenja prirode, do podizanja ekološke svesti kroz umetnost.
Ratovi generatori ekološke krize
Aleksandra Ugarković iz Svetske organizacije za prirodu Srbije ukazuje da se pažnja javnosti stalno premešta sa jednog kriznog žarišta na drugo, dok posledice ostaju i gomilaju se.
„Nažalost, novonastale okolnosti nam pokazuju da taman kada pažnju preusmerimo na jedno žarište, kao što je to bilo u Ukrajini, i počnemo da procenjujemo neke posledice, otvore se nova žarišta i onda praktično treba da preusmerimo pažnju na to.“
Kako objašnjava, prve posledice ratova su one koje se mogu videti – uništene šume, zagađeno zemljište i voda, što direktno utiče na kvalitet života. Ipak, dugoročni uticaj je mnogo složeniji.
„Tek ćemo videti u decenijama koje dolaze kakve su zapravo posledice ostavila ova ratna razaranja, i ne samo po prirodu već vrlo posredno i po čoveka, jer mi naravno zavisimo od prirodnih resursa“, naglašava Ugarkovićeva.
Sve je počelo 31. marta 2007. godine, kada je više od 2,2 miliona ljudi i preko 2.000 kompanija u Sidneju u Australiji ugasilo svetla na jedan sat kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog nedostatka akcije u zaštiti prirode i borbi protiv klimatskih promena. Cilj je bio da se beznađe zameni nadom i pozitivnom energijom na globalnom nivou, navodi se na zvaničnom sajtu "Sata za našu planetu".
Tih 60 minuta ubrzo je preraslo u globalni fenomen, u kojem učestvuju pojedinci i organizacije u više od 190 zemalja, što Sat za našu planetu čini jednim od najvećih svetskih volonterskih ekoloških pokreta.
Sat za našu planetu je 2015. godine dospeo i u Zemljinu orbitu, kada se jedna astronautkinja na Međunarodnoj svemirskoj stanici pridružila pokretu držeći natpis Change Climate Change (Promeni klimatske promene), navodi se na sajtu Earthhour.org.
Budući da suština akcije nije samo ušteda električne energije, već i da se na efektan način ukaže na važnost svakodnevnog delovanja u cilju očuvanja naše planete, učesnici širom sveta sprovode raznovrsne aktivnosti kojima demonstriraju posvećenost tom cilju.