VOJVOĐANSKA SELA IMAJU MNOGO ADUTA DA PRIVUKU GOSTE Direktorka TOV-a Jasmina Beljan Iskrin za "Dnevnik" o ponudi i planovima za privlačenje turista OVO JE BLAGO POKRAJINE
Turistička organizacija Vojvodine (TOV) pokrenula je primarna i sekundarna istraživanja u nameri da dobije informacije od turista koji su posetili pokrajinu i od onih koji u njoj još nisu turistički boravili, šta očekuju, odnosno šta bi voleli da dožive da bi se stekla jasnija slika šta gosti traže na domaćim destinacijama.
Nakon analize, radiće se marketinški planovi i promocije da bi se došlo do svakog turiste. Domaći standard u turističkoj ponudu treba da nam bude Italija, gde tamošnji turisti čine 80 procenata gostiju - izjavila je za Dnevnik direktorka TOV Jasmina Beljan Iskrin.
Domaći standard u turističkoj ponudu treba da nam bude Italija, gde tamošnji turisti čine 80 procenata gostiju (direktorka TOV Jasmina Beljan Iskrin)
U narednom periodu, navela je, trebalo bi posetiti veću pažnju razvoju pograničnog turizma u mestima blizu državnih granica i voditi računa o okućnicama na način kako je to uradila Mađarska, kažnjavanjem, odnosno nagradama za sređene fasade, ograde, kapije...
- Opšti utisak o selu se stiče na osnovu svih sređenih kuća i okućnica, a ne na osnovu jednog, dva ili tri sređena domaćinstva u različitim ulicama, jer taj opšti utisak vraća turistu ponovu na isto mesto - navela je direktorka.
Po njeni rečima, u Skorenovcu u opštini Kovin i Totovom Selu, na području lokalne samouprave Kanjiža, puno je urađeno da se privuku turisti iz Mađarske.
- U Skorenovcu, gde je pretežno mađarski živalj, razvijaju dobru ponudu za goste iz Mađarske, iako Skorenovac nije blizu mađarske granice. Ali turiste iz susedne zemlje zanima ponuda ovdašnjih Mađara, etno kuća iz 18. veka, sa autentičnim dvorištem, blizina Deliblatske peščare... I ponuda u Totovom Selu je mahom prilagođena turistima iz te države. Mesto je blizu Mađarske i predstavlja dobar primer kako pogranično područja treba koristiti u turističke svrhe. Tako bi sve lokalne samouprave blizu graničnih prelaza trebale da iskoriste državne granica u razvoju turizma. Poslednjih godina dobar primer predstavlja i opština Srpska Crnja u blizini rumunske granice. U Crnji nema hotela niti za to postoji potreba, ali lokalna samouprava pokušava da obezbedi dodatnu ponudu izgradnjom specifičnih sala koje uz seoska domaćinstva koja se bave smeštajem turista treba da doprinosu da se kvalitet usluge podigne na viši nivo.
I sela oko Vrdnika kod Iriga imaju dobru ponudu. Ali puno toga treba da se uradi po selima na Fruškoj gori da bi se postigao zavidan nivo.Treba dosta ulagati u domaćinstva, infrastrukturu i voditi računa o okućnicama da bi turisti dolazili i ponovo se vraćali.
Turisti vole netaknutu prirodu
Broj turista u AP Vojvodini ostao je na nivou od 2024. Godine, kada je pokrajinu posetilo oko 720.000 turista, od kojih je malo više bilo stranih. I u prva dva meseca ove godine interesovanje turista za boravak u Vojvodini je primetan. U odnosu na raniji period, povećava se broj prenoćišta u registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima i seoskim domaćinstvima koja pružaju uslugu smeštaja. Turisti nakon korona virusa sve više vole da borave u netaknutoj prirodi i taj motiv sve češće naglašavaju kao presudan u odabiru destincije.
- Nismo svesni koliko seoski turizam može da doprinese ruralnom razvoju sela putem povezivanja poljoprivredne proizvodnje, kulturnih sadržaja i angažovanjem mesnih zajednica u svim dešavanjima lokalnih udruženja, ne samo mladih, već uopšte svih udruženja u seoskim sredinama. Ogranizacijama poput kuvanja na otvorenom prostoru raznih jela i zimnice, ili nekih drugih aktivnosti, mogu se, recimo, turisti duže zadržati i navesti da se ponovu vrate na istu destinaciju.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.