POČELA VAŽNA TRKA ZA ROD: Vojvođanski rasadničari uveliko rade, stižu prve procene iz Zmajeva i Debeljače! Evo kakva će biti sezona
Poljoprivrednici koji se bave rasadničarskom proizvodnjom povrća počeli su da pikiraju mlade biljke iz kontejnera u pojedinačne saksije kako bi koren povrća očajao i dobio prostor da se razvija.
Rasadničarska proizvdnja je temelj za visoke prinose u povrtarstvu. Od ukupnog broja povrtarskih vrsta koje se gaje u Srbiji, polovina se proizvodi preko rasada. Svi koji se bave ovim poslom kupuju mlade biljke sa tek iznikla dva-tri lista u velikim rasadnicima koji im obezbeđuju kvalitetan i zdrav početka razvoja biljke.
Poljoprivrednik Nenad Šarić iz Zmajeva rasadničarstvom se bavi dugo godina. U njegovim plastenicima krenulo je pikiranje ranih sorti paradajza, paprike, a uskoro bi trebalo da stigne nova isporuka, dopunjena i tek niklim listovima krastavaca i karfiola.
– Celokupan rasad kupujem u Irigu. Nema više poljoprivrednih preduzimača koji kupuju seme i bave se proizvodnjom rasada povrća. Veliki digitalizovani rasadnici koriste vrhunska semena koja obezbeđuju kvalitetnu rasadu. Ujedno smanjuju troškove proizvodnje i štede vreme poljoprivrednicima – kazao je Šarić za Dnevnik.
Mladi poljoprivrednik Aleksandar Mitić iz Debeljače rasad prodaje na društvenim mrežama, preko kojih ugovara proizvodnju tokom cele godine. Pre nekoliko godina počeo je da se bavi rasadničarstvom i očekujue da ova sezona bude bolja nego prošla.
– Mada je tek start sezone, oseti se da je potražnja veća nego lane. Ljudi, stariji i mlađi, vraćaju se u sela i žele da imaju u baštama svoje povrće – naveo je Mitić, koji, u zavisnosti od vrste povrća, struk prodaje za 80, 90 i 100 dinara.
Po rečima docenta na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu dr Đorđa Vojnovića, naši poljoprivredni proizvođači rasad proizvode čitave godine, i to uglavnom u zaštićenom prostoru, izuzev rasada namenjenog za kasnu proizvodnju povrća, kada se može proizvesti i na otvorenom polju. Najveće greške koje poljoprivredni proizvođači prave su nepravilno usklađena temperatura sa intezitetom svetlosti. U uslovima nedovoljne osvetljenosti, što je kod nas period od polovine novembra do sredine februara, temperatura ne sme biti 25–30 stepeni Celzijusa, jer će doći do izduživanja biljaka. U takvoj situaciji rešenje je ili dodatno osvetljenje, ili proizvodnja rasada u saksijama ili hranljivim kockama, kako bi se moglo obaviti razmicanje biljaka.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.