(FOTO, VIDEO) VILA HERCL U VRBASU ČUVA TAJNU NJENOG VLASNIKA: Prezime vodi do osnivača cionističkog pokreta
Iza ograde od kovanog gvožđa i fasade boje lososa u centru Vrbasa nalazi se zgrada koja je tokom više od jednog veka promenila nekoliko života – a njena suština ostala je ista: briga za ljude.
Danas je tu Gerontološki centar, ali ovaj objekat nije nastao kao dom za stare, već kao reprezentativna vila veleposedničke porodice Hercl, podignuta sredinom 19. veka.
U vreme kada su imućni građani Vojvodine gradili rezidencije kao simbol statusa i ugleda, izgrađena je i vila Hercl, u narodu poznata kao „dvorac Hercl“. Smeštena u parku, kao slobodnostojeći spratni objekat, kako se to stručno zove, ova kuća bila je mnogo više od mesta za stanovanje – bila je prostor društvenog života, ugleda i porodične tradicije. O tome životu nema mnogo podataka, osim da je porodica najverovatnije jevrejskog porekla, što potvrđuje i samo prezime karakteristično za aškenaske Jevreje u okviru nekadašnje Austrougarske. Njihova zemunska grana je najpoznatija, pošto je Zemunac Teodor Hercl osnivač jevrejskog cionističkog pokreta i po njemu je u Izraelu nazvan čitav jedan grad.
Sudbinu vrbaske zgrade odredio je njen poslednji vlasnik, doktor Hercl, koji je deo vile pretvorio u sanatorijum. Njegova sudbina, koji nakon Drugog svetskog rata nestaje iz izvora, dodatno upućuje na tragičan prekid porodične istorije. Ali je zato privatna rezidencija na neki način ponovo put postala mesto nege i brige za ljude, spajajući život i medicinu unutar istih zidova.
Posle Drugog svetskog rata vila je nacionalizovana, a u njenim prostorijama otvara se porodilište opštine Vrbas. Od elitnog doma postaje javna ustanova, dostupna svima. U njoj se više ne leči pojedinac, već počinje život novih generacija.
Tokom devedesetih godina, u vreme ratova i izbegličkih talasa, zgrada ponovo menja namenu. U njoj se privremeno smeštaju ljudi koji su izgubili domove, što ovom prostoru daje još jedan sloj – humanitarni.
Danas je u ovoj zgradi Gerontološki centar. Nakon rekonstrukcija i dogradnji, objekat je prilagođen savremenim uslovima socijalne zaštite, ali je zadržao osnovnu strukturu stare vile. U suterenu, prizemlju i na spratu nalaze se sobe za korisnike, sanitarni blokovi i prostorije za negu, dok je potkrovlje pretvoreno u kancelarijski prostor. Podrum služi kao tehnička zona sa kotlarnicom, a uz glavni objekat dograđen je deo sa kuhinjom i pratećim prostorijama.
Obnova
Gerontološki centar Vrbas 2023. godine dobio je 13,1 milion dinara od Pokrajinske vlade za unapređenje smeštaja 125 korisnika. Zgrada za smeštaj najstarijih Vrbašana nadograđena je, opreljena novim nameštajem, a rekonstruisana su kupatila, pristupni putevi i dvorište zgrade.
Za sufinansiranje nadogradnje izdvojeno je 1.190.000 dinara, za opremanje nameštajem i rekonstrukciju prilaznih puteva po tri miliona dinara, dok je za keramičarske i molerske radove u kupatilima odobreno šest miliona dinara. Zgrada je sad u potpunosti obnovljena, a zelene površine, vrt i ružičnjak, redovno se održavaju.
Konstrukcija zgrade i dalje otkriva njeno poreklo. Zidovi od pune opeke, drvene međuspratne konstrukcije, viševodni krov sa crepom i staro stepenište svedoče o vremenu u kome je građena. Istovremeno, različiti nivoi i naknadne dogradnje pokazuju koliko je ovaj objekat tokom decenija prilagođavan novim funkcijama – često uz kompromise.
Arhitektonski, reč je o građanskoj vili 19. veka, s elementima reprezentativnog stila koji se i danas prepoznaju u obliku fasade, krova i rasporeda prostora. Prvobitno je imala i prateće objekte za poslugu i bila deo većeg poseda, dok je park oko nje bio važan deo celine.
Međutim, ono što ovu zgradu čini posebnom nije samo njena arhitektura, već kontinuitet funkcije. Iako je više puta menjala namenu, suština je ostala ista – briga o ljudima u najosetljivijim trenucima života.
Od privatne vile, preko sanatorijuma i porodilišta, do smeštaja izbeglica i današnjeg doma za stare, ova kuća je tokom više od jednog veka pratila čitav ljudski ciklus – od rođenja do starosti.
I upravo zato, iza mirne fasade i zatvorenih kapaka, stoji jedna od najtiših, ali i najdubljih priča u Vrbasu.
Projekat “Dvorci i velelepna zdanja Vojvodine – raskošni čuvari istorije“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.