Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

(FOTO) VILA HELENA U OPOVU PRETVORENA U MUZEJ! Riznica nasleđenog iskustva predaka, nematerijalno kulturno nasleđe utkano u zgradu i u sećanja pojedinaca

23.04.2026. 09:26 09:43
Piše:
Izvor:
Dnevnik
хелена
Foto: Č. Vučković

U javnom prostoru Opova Vila Helena uvek se isticala kao arhitektonski atraktivan ali zapušten objekat, nemi istorijski svedok događaja minulog veka.

Lokalne vlasti su u minule tri godine uložile mnogo u to da objekat renoviraju i nađu mu adekvatnu javnu namenu. Uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu realizovani su projekti rekonstrukcije, adaptacije i konzervacije, kao i projekat opremanja enterijera. 

Хелена
Foto: Č. Vučković

Vila je snažno u kolektivnom sećanju građana opštine Opovo, riznica nasleđenog iskustva predaka, nematerijalno kulturno nasleđe utkano u  zgradu kao i u sećanja pojedinaca, pa je odlučeno da ovaj javni prostor posluži kao muzej u kome će se čuvati artefakti vezani za područje opštine Opovo.

- Posao je pri kraju. Mi trenutno čekamo artefakte iz Narodnog muzeja Pančevo, koje dobijamo na revers na određeno vreme. To su vredni predmeti sa lokalnih nalazišta, prvi put na ovaj način dostupni lokalnoj publici. Arheolozi su napravili odabir, od praistorije do osmanskog doba.  Rudarsko geološki fakultet,  poklonio je i primerke minerala i stena, geološko nasleđe Srbije. To takođe čekamo - kaže za „Dnevnik” Katarina Nikolić Ralić, direktorka Opštinske narodne biblioteke koja funkcioniše kao Kulturni centar sa galerijom.

Вила Хелена
Foto: Č. Vučković

U okviru postavke biće i likovna zbirka,  zbirka primenjene umetnosti,  etnologija, numizmatika, geologija, istorijska fotografija i dr.

- U procesu opremanja objekta, osmišljavanja muzejskog prostora i formiranja zbirki, vodili smo se činjenicom da je u ovoj vili nekada neko živeo. Bilo je neophodno sačuvati njen duh i arhitektonsku autentičnost, te smo ostali verni ideji da smo mi, kao i oni pre nas, ali i oni koji dolaze, pre svega čuvari zaostavštine naših predaka - kaže Katarina Nikolić Ralić i dodaje da su se u proces uključili kulturni radnici, institucije i lokalno stanovništvo. 

Вила Хелена
Foto: Č. Vučković

Vilu koju je nazvao Mis Helena podigao je početkom prošlog veka Mihajlo Manojlović, austrougarski general srpskog porekla (1846–1905) i njegova supruga Jelena (1863–1929). Njena arhitektonska monumentalnost i istorijsko nasleđe čine je jednim od najznačajnijih kulturno – istorijskih spomenika Opštine Opovo. Prostorno je planirana u stilu vojvođansko-panonske arhitekture, kao „kuća na lakat”. General Ritter von Manojlovics igrom sudbine nije stigao da uživa u vili, a sahranjen je u rodnoj Glini na Baniji. Vila je poslužila kao porodični dom za suprugu Jelenu koja je bila ćerka opovačkog trgovca i do kraja života je živela u Opovu. Vilu je nasledila Jelenina rođaka Julija, koja se udala za inženjera Milivoja Aračića, sina generala Vukomana Aračića, proslavljenog komandanta Užičke divizije u Prvom svetskom ratu. Milivoje Aračić ostvario je političku karije i završio kao ministar u ratnoj vladi Milana Nedića i kasnije u emigraciji. Vlasnik vile od 1936. bio je dr Dušan Duda Bošković, pančevački advokat i političar. Posle Drugog svetskog rata objekat je bio škola sve do 1983.  za koju su prirodno vezane brojne generacije, a kasnije je potpuno ruiniran. Umesto rekonstrukcije i zaštite, bar originalnog dela, zgrada je postala privredni objekat, prostorije su davane u zakup različitim firmama, pa su se u njoj proizvodili dušeci, nameštaj i kolači, otvarale prodavnice, dok je u jednom delu bio magacin ovdašnjeg Crvenog krsta.

Вила Хелена
Foto: Č. Vučković

Propadanje originalnog centralnog dela vile bilo je vidljivo već u prvoj deceniji ovog veka, zbog čega su, radi zaštite, renovirane severozapa dna i jugoistočna fasada. Međutim, to je bilo kratkog daha. Fasada je ponovo počela da propada, a kasnije je došlo i do urušavanja krovne konstrukcije centralnog dela, koji se našao u kritično devastiranom stanju, zbog čega je 2022. godine pokrenuta inicijativa za ozbiljnu rekonstrukciju i zaštitu. 

Projekat “Dvorci i velelepna zdanja Vojvodine – raskošni čuvari istorije“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.    

Izvor:
Dnevnik
Piše:
Pošaljite komentar