INTERVJU SA OBRADOM ŠKRBIĆEM
SKCNS KONAČNO DOBIO SVOJ PROSTOR, ALI I SAVREMENE TEHNIČKE I PRODUKCIONE USLOVE Nikad više programa na jednom mestu!
Tri decenije od osnivanja, odnosno 2024. godine, Studentski kulturni centar Novi Sad (SKCNS) konačno je dobio sopstveni objekat površine blizu 3.500 kvadratnih metara u Ulici Vladimira Perića Valtera 5, u Kampusu novosadskog Univerziteta.
Novi prostor, koji je u potpunosti opremljen za realizaciju kulturnih i umetničkih programa, kao i za administrativni rad ustanove, doneo je pre svega tehničke i produkcione uslove koji ranije nisu bili dostupni. To se odnosi na kvalitet scene, opreme, ali i na mogućnost da istovremeno bude realizovano više različitih programa, jer ustanova sada na raspolaganju ima multifunkcionalnu salu „Programski pogon” namenjenu za muzičke, pozorišne, filmske programe, Malu i Veliku galeriju kao i kafe klub.
Kako je za „Dnevnik” pojasnio direktor SKCNS Obrad Škrbić, tokom proteklih godina u iznajmljenom i donedavno jedinom programskom prostoru, SKCNS „Fabrika”, na godišnjem nivou uspešno su organizovani brojni kulturno-umetnički događaji. Prema njegovim rečima, renoviranje „Fabrike” znatno je unapredilo kvalitet programa, a u potpunosti je finansirano sredstvima Grada Novog Sada, dok je nova zgrada izgrađena isključivo sredstvima Pokrajinske vlade, koja je i osnivač.
Koliko je novi prostor uticao na koncept rada i da li je nova infrastruktura omogućila realizaciju programa koji ranije nisu bili mogući?
– Ranije smo sve naše događaje organizovali u SKCNS „Fabrika” i morali smo pažljivo da raspoređujemo vreme, a nekada i da odustajemo od određenih sadržaja zbog nedostatka slobodnih termina. Sada možemo paralelno da organizujemo, recimo, koncert, izložbu, predstavu i projekciju filma. Takođe, u novoj zgradi imamo mogućnost realizacije zahtevnijih scenskih produkcija, savremenog plesa, multimedijalnih projekata i edukativnih programa. Jednostavno, uslovi za rad su sada adekvatniji i imamo više mogućnosti, dok u SKCNS „Fabrika” i dalje organizujemo programe koji su više okrenuti ka alternativnim i supkulturnim izrazima.
Digitalno doba kao izazov, a ne prepreka
Kako dopreti do generacija koje kulturu najčešće konzumiraju putem telefona i društvenih mreža i da li je teško motivisati mlade da aktivno učestvuju u kulturnom životu, a ne samo da budu publika?
– To je jedan od većih izazova danas. Društvene mreže su važan kanal komunikacije, ali same po sebi ne garantuju zainteresovanost za aktivno učešće. Najefikasnije se pokazalo uključivanje mladih kroz konkretne programe: radionice, otvorene pozive, omladinski teatar, produkcijske procese. Kada postoji mogućnost da učestvuju, a ne samo da prate, odnos prema kulturi se menja. To je spor proces, ali daje rezultate.
Kako publika reaguje na promene i da li primećujete promene u interesovanjima mladih kada je reč o kulturnim sadržajima?
– Reakcije na novi prostor su izuzetno pozitivne, posebno kada je reč o kvalitetu produkcije. Što se tiče interesovanja, primećuje se da mlađa publika često bira sadržaje koji su direktni, vizuelno jasni i kombinovani, na primer spoj muzike, performansa i vizuelne umetnosti. Naravno, važan je i odabir tema koje su njima bliske. Istovremeno, interesovanje za tradicionalnije forme nije nestalo, ali zahteva drugačiji pristup u komunikaciji i prezentaciji.
Da li je povećan broj programa ili je fokus sada na kvalitetu i selekciji i da li ste postavili određene prioritete kada je reč o programskim pravcima?
– Broj programa je i ranije bio velik, tako da kvantitativno povećanje nije osnovni cilj. Ono što pokušavamo da unapredimo jeste selekcija i dugoročnije planiranje. Sa većim kapacitetima postoji i veća odgovornost da se programi pažljivije biraju i da imaju jasniji koncept. Prioriteti su ostali slični: razvoj publike, savremena umetnost i podrška domaćoj i regionalnoj sceni. Važan segment je i međunarodna saradnja, koja omogućava razmenu znanja i povezivanje sa drugim institucijama, organizacijama i profesionalcima iz Evrope, što svakako donosi i zahteva konstantno unapređenje standarda u produkciji i organizaciji.
Za mlade neafirmisane bendove i muzičare koncipirali smo program „R’n’R praksa”, kako bismo im pomogli da naprave svoje prve ozbiljne koncertne korake i predstave svoj autorski rad publici
U protekle dve godine pokrenuli smo nove programe. Omladinski teatar namenjen je mladima koji vole pozorište, bez obzira na to da li imaju prethodnog iskustva u ovoj umetnosti. Oni su dobili priliku da talenat, sklonost i ljubav prema pozorišnoj umetnosti, književnosti, scenskim umetnostima u najširem smislu, razvijaju i neguju na našoj novoj sceni. Nedavno smo imali priliku da premijerno vidimo i njihovu prvu predstavu „EXkurzija” koja je pobrala pohvale publike. Novina u našem radu je i Škola filma, koju smo osmislili kako bismo mladima pružili priliku da se upoznaju sa kompletnim procesom nastanka filma, bez obzira na to da li već imaju iskustva u ovoj oblasti ili tek ulaze u svet filma. Polaznici su pohađali radionice iz scenarija, režije, kamere, montaže i glume i kroz praktičan rad uz podršku profesionalnih mentora, snimili film „33. dan“, koji smo u februaru predstavili publici na premijernoj projekciji. Pokrenuli smo i ciklus filmskih projekcija SKCinema, tokom kojih publika imati priliku da uživa u vanvremenskim ostvarenjima velikih majstora sedme umetnosti, a program obuhvata kako nagrađivane savremene filmove, tako i značajna domaća ostvarenja. Za mlade neafirmisane bendove i muzičare koncipirali smo program „R’n’R praksa”, kako bismo im pomogli da naprave svoje prve ozbiljne koncertne korake i predstave svoj autorski rad publici. To znači da jednom mesečno u SKCNS „Fabrika” organizujemo koncerte do tri mlada benda koji od nas dobijaju kompletnu organizaciju nastupa, odnosno tehničku, organizacionu i promotivnu podršku. Ono što je važno jeste da su svi pomenuti programi besplatni.
Mesto za susret generacija
Ko čini najverniju publiku SKCNS– studenti, srednjoškolci ili šira javnost?
– Publika je raznolika i to se menja u zavisnosti od programa. Studenti i srednjoškolci, odnosno mladi jesu važna ciljna grupa, ali nisu jedina. Na koncertima i festivalima često imamo širu publiku, dok su radionice, edukativni programi i deo pozorišnog sadržaja više okrenuti mlađima. Izložbe i filmski program privlače različite generacije.
Koji su ključni planovi Studentskog kulturnog centra Novi Sad za ovu godinu? Koje programe biste izdvojili kao okosnicu ovogodišnje sezone?
– Okosnicu programa čine naši već profilisani festivali i manifestacije, kao što je „Ritam Evrope!” kojom od 2007. obeležavamo 9. maj, Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope, Novosadski strip vikend, koji ove godine obeležava dve decenije postojanja i koji predstavlja jedno od ključnih mesta susreta autora, izdavača i publike zainteresovane za devetu umetnost, zatim Festival savremenog plesa „Tanz Platz”, koji ove godine obeležava jubilarno deseto izdanje i kroz saradnju sa evropskom plesnom mrežom „Aerowaves” donosi savremene plesne produkcije iz cele Evrope. Tu je i pozorišni festival UPAD, koji je specifičan po tome što aktivno uključuje mlade u proces selekcije i produkcije a usmeren je na promociju i popularizaciju pozorišne umetnosti za mlade i „To Be Punk” festival, na kom smo, u proteklih 18 godina, ugostili više od 200 bendova iz celog sveta, afirmisanih svetskih veterana, kao i aktuelnih imena sa domaće i regionalne scene, obuhvatajući širok spektar žanrova. Važan deo našeg rada je i izdavačka delatnost, kroz koju SKCNS objavljuje muzička izdanja, stripove i knjige. Poseban akcenat stavlja se na domaće autore, mlade stvaraoce i projekte koji nastaju u okviru festivalskih i programskih aktivnosti.
U protekle dve godine pokrenuli smo nove programe. Omladinski teatar namenjen je mladima koji vole pozorište, bez obzira na to da li imaju prethodnog iskustva u ovoj umetnosti
Osim toga, važno mesto zauzimaju i redovni programi – muzički, koji obuhvata širok žanrovski raspon od alternativne i rok scene, world music-a, do drugih gitarskih žanrova i klasične muzike; likovni, koji se realizuje kroz konkurse, kustoske projekte i saradnje; književni, koji je usmeren na promociju savremene produkcije; filmski program, koji kroz projekcije i razgovore razvija filmsku publiku i pozorišni program, koji razvijamo kao novo mesto susreta savremenog pozorišta, savremenog plesa i edukacije.
U ovoj godini posebno bih izdvojio Festival savremenog plesa „Moving Balkans Showcase”, koji organizujemo u sklopu istoimenog evropskog projekta, u oba naša objekta i na dodatnim lokacijama od 13. do 16. maja. Tih dana Novi Sad će biti tačka susreta brojnih umetnika i profesionalaca iz oblasti savremenog plesa sa područja Balkana, a osnovni cilj projekta je da se unapredi savremeni ples u regionu i pozicionira kao konkurentan na evropskoj plesnoj sceni.
Na koji način se biraju programi i da li nastojite da pratite trendove?
– Program se formira kroz više mehanizama, inicijativa i ideje dolaze od naših programskih urednika, kao i sa različitih strana, kroz saradnju sa partnerima i umetnicima, putem konkursa, kustoskih koncepata… Pratimo savremene tokove, ali ne pokušavamo da gradimo program isključivo na trendovima. Važno nam je da se sadržaj uklapa u naše vrednosti kao i da doprinosi razvoju publike i scene. U nekim slučajevima to znači da se bavimo i manje vidljivim ili zahtevnijim sadržajima, koji možda nisu masovno popularni, ali imaju dugoročnu vrednost. Tako smo recimo bili nosioci evropskog projekta „WomCom” koji se bavi osnaživanjem strip umetnica i promocijom njihovog ravnopravnog tretmana u smislu plaćanja, vidljivosti i reprezentacije, imidžom žena u stripu, kao i društvenim promenama koje se odražavaju na sliku i ulogu žena u stripu. Smatrali smo da je ovo važna tema koja ne zauzima dovoljno prostora u javnosti i iskoristili smo priliku da tu situaciju promenimo.
Razmena ideja
Koliko je važno da SKCNS bude i prostor debate, razvijanja kulturne scene i života mladih, a ne samo zabave i na koji način se to postiže?
– To je važan deo naše uloge. SKCNS ne bi trebalo da bude samo mesto za konzumiranje sadržaja, već i prostor za razmenu ideja. To se postiže kroz razgovore sa umetnicima, tribine, radionice i edukativne programe, ali i kroz modele saradnje kao što je Festival „UPAD”, gde mladi učestvuju u kreiranju programa. Pomenuću ovde i lepu i produktivnu saradnju koju imamo u sklopu književnog programa sa Udruženjem studenata književnosti „Uliks” koja je iznedrila niz književnih večeri posvećenih predstavljanju mladih i ne samo mladih neafirmisanih i afirmisanih književnika.
Koliko se prostora daje mladim, neafirmisanim autorima i na koje načine pomažete da mladi razviju svoje ideje i zamisli pretoče u projekte?
– To se realizuje kroz konkurse, produkcijsku i tehničku podršku, ustupanje prostora, ali i kroz mentorski rad i uključivanje u festivalske programe. Posebno je važno da mladi dobiju priliku da prvi put predstave svoj rad, ali i da kroz proces steknu iskustvo koje im je potrebno za dalji razvoj.
Renoviranje „Fabrike” znatno je unapredilo kvalitet programa, a u potpunosti je finansirano sredstvima Grada Novog Sada, dok je nova zgrada izgrađena isključivo sredstvima Pokrajinske vlade, koja je i osnivač
Gde danas vidite mesto SKCNS na kulturnoj mapi Novog Sada?
– SKCNS vidim kao jedan od važnih prostora za kulturu i umetnost, kao i rad sa mladima. Nama je važno da budemo tačka susreta koja povezuje različite aktere, promoviše i podržava kako afirmisane tako i umetnike i stvaraoce koji tek grade svoj izraz i krče put. Stoga poruka onima koji još nisu zakoračili u SKCNS je jednostavna: informišite se o događajima, odaberite ono što vam odgovara i posetite nas. Trudimo se da ponudimo raznolike programe, tako da verujem da će svako pronaći nešto što mu je blisko.
Silvia Kovač