(FOTO, VIDEO) SVE U ZNAKU POKRETA I DOBRE ENERGIJE! Više od 10.000 učesnika na 49. Fruškogorskom maratonu! NAJUPORNIJI dobijaju zlatna odlikovanja
Oživela je Fruška gora u dane ovog aprilskog vikenda. Više od 10.000 poštovalaca njenih sadržaja, koji u Fruškoj prepoznaju vrednost dostojnu sopstvenog zastajanja i prepuštanja čulima, startovalo je danas u devet časova na Popovici u susret izazovima jedne od 14 staza tradicionalnog, 49. po redu Fruškogorskog maratona.
Dobrodošlicu na nekadašnje ostrvo u moru koga više nema učesnicima je poželela i start za početak maratona označila članica Gradskog veća za sport i omladinu Tatjana Medved.
Svako ko Fruškom gorom hodi i u ogledalu njenih jezera se ogleda dopire do srži njene lepote i prirodne postojanosti. Na tragu nestajanja Panonskog mora, dugačkom 600.000 godina, više od 300.000 maratonaca u poluvekovnoj tradiciji prepoznaju vrednosti njegovog testamenta. Na tim vrednostima, iz godine u godinu, geometrijskom progresijom rastao je i broj učesnika do te mere da su organizatori listu takmičara zaključili još 15. aprila. Tako je na pet takmičarskih staza (od 22 do 134 km), na kojima se bodovi za svetsku listu sakupljaju, starovalo 550 ultaramaratonaca sa svih meridijana sveta. Sasvim dovoljan je to razlog da Fruškogorski maraton, kao manifestacija od posebnog značaja za grad Novi Sad, bude na spisku manifestacija kojima se Novi Sad predstavlja Evropi u godini u kojoj je poneo titulu evropskog grada sporta.
Uručene srebrne značke
Na osnovu Pravilnika o učešću na Fruškogorskom maratonu, svaki učesnik koji na uvid organizatorima prikaže overeneih 560 km u učesničkoj knjižici dobija srebrnu značku maratona, dok je zlatna značka namenjena učesnicima sa više od 1.200 km, overenih uknjižici.
Uoči starta 49. izdanja manifestacije na Popovici, članica Gradskog veća za sport i omladinu Tatjana Medved zlatnu značku uručila je Milanu Mirkoviću, koji je 1.200 km prepešačio na maratonima od 1997. godine do danas. Srebrnim značkama nagrađeni su: Teodora Topolić, Tatjana Marjanović, Rade Obradović i Milan Vrtunski.
Na preostalih devet rekretivnih staza (od 4 do 34 km), učesnici svakim korakom, umesto da dodaju godine životu, dodaju život godinama, oslikavajući sliku fruškogorskog krvotoka, čiji kraci stižu do svakog nerva prirodne oaze životnih sadržaja. Sabrani su i očuvani na jedinstvenom ostrvu života, na njegovim proplancima i livadama, šumskim prostranstvima, vinogradima i lekovitim banjama, zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama. Danas je to prirodna oaza zdravlja i smisla postojanja, sve do duhovne vrednosti sabrane u 17 fruškogorskih manastira.
Dodajući sportsko-rekreativnim sadržajima manifestacije i turistički predznak, direktor Fruškogorskog maratona dr Nenad Sudarov sa saradnicima najavio je i mogućnosti šta bismo sve mogli da učinimo krećući se u susret budućnosti Fruške. Iskustva sa bezmalo poluvekovne tradicije maratona, sa više stotina hiljada učesnika, pouzdano svedoče u korist ideje o markiranja Fruškogorske transferzale, u skladu sa svetskim standardima razvijenih zemalja, čiji su organizatori sličnih manifestacija učili na iskustvima Fruškogorskog maratona, potkraj sedamdeseteih i početkom osamdesetih godina prošlog veka.
L. Bakmaz