(FOTO) PALATA PRAVDE KOJA ČUVA SEĆANJE Muzej Vojvodine i Arhiv Vojvodine – priča o zgradi koja je od suda i zatvora postala dom istorije i kulture
Na uglu Dunavske ulice, naspram Dunavskog parka, uzdiže se zdanje koje je nekada bilo simbol strogosti i reda, a danas čuva najdragocenije slojeve prošlosti.
Palata Muzeja Vojvodine sa zgradom Arhiva Vojvodine nije samo arhitektonska celina, ona je priča o preobražaju grada i vremena.
Pripreme za izgradnju jedne od najmonumentalnijih zgrada u Novom Sadu počele su još 1892. godine, kada je pokrenuta inicijativa da se podigne objekat suda i zatvora. Vojne vlasti su se protivile gradnji u blizini kasarni i Mostobrana, pa je tek 3. juna 1898. godine stiglo odobrenje „carskog visočanstva“ da radovi mogu da počnu.
Autor projekta bio je budimpeštanski arhitekta Đula Vagner, dok su radove izveli Janoš Šoman i Imre Kicveger, poznata imena novosadskog graditeljstva s kraja 19. veka.
Grubi radovi bili su završeni već 1899. godine, a kao zvaničan datum završetka gradnje uzima se 1900. godina, kada su u zgradu useljene sve neophodne službe.
Kustosi i zatvorenici u istom bifeu
Jedan od najzanimljivijih detalja iz perioda prelaza jeste da su neko vreme, dok adaptacija nije bila završena, „zajedno živeli“ kustosi muzeja i zatvorenici, sa čuvarima.
Taj neobičan spoj kulture i kazne odigravao se čak i u zatvorskom bifeu, gde su kustosi bili dočekani sa posebnim poštovanjem.
Palata je podignuta na površini od oko 9.000 kvadratnih metara, a za njenu izgradnju izdvojeno je čak 336.000 forinti, što je u to vreme predstavljalo izuzetno veliku investiciju za grad.
Cena novog zdanja nije bila samo novčana. Zbog izgradnje je srušena i poznata novosadska kafana „Kod engleske kraljice“, koja se našla na trasi buduće palate.
Arhitektura koja uliva poštovanje
Palata je završena 1900. godine, po projektu budimpeštanskog arhitekte Đule Vagnera, u duhu istorizma. Već na prvi pogled, zgrada odudara od okoline svojom monumentalnošću i skladom.
Povučena od ulice i ograđena, sa naglašenim centralnim ulazom u obliku portika, palata ostavlja utisak institucije u kojoj se odlučuje o važnim stvarima. Dve kupole naglašavaju centralni korpus, dok bogat friz i dekorativni elementi „teku“ duž fasade, dajući joj dinamiku.
Prizemlje je obrađeno robusnom rustikom, dok su spratovi ukrašeni jonskim pilastrima i raznovrsnim prozorskim otvorima - od polukružnih do onih sa trougaonim frontonima. Unutrašnjost je podjednako impresivna: prostrani vestibil, masivno stepenište sa gvozdenom ogradom i dugi hodnici koji su nekada povezivali kancelarije u kojima se delila pravda.
Zatvor u zaleđu i dva dvorišta
Manje je poznato da je odmah uz sudsku palatu podignuta i zgrada zatvora, složene osnove u obliku nepravilnog slova „T“. Objekti su bili funkcionalno povezani, sa posebno formiranim dvorištima - jednim „ekonomskim“ i drugim, ograđenim visokim zidom, namenjenim za šetnju zatvorenika.
Taj spoj pravde i kazne, na istom mestu, davao je kompleksu posebnu težinu.
Preobražaj kroz vreme
Šezdesetih godina 20. veka, zgrada suda dobija novu namenu, postaje dom Muzeja Vojvodine. Adaptacija je započeta 1976. godine, a stalna postavka otvorena je 1990, sa hiljadama eksponata koji svedoče o bogatom nasleđu ovog prostora.
U međuvremenu, nekadašnja zatvorska zgrada doživela je sopstvenu transformaciju. Posle temeljne obnove, u nju se 1988. godine useljava Arhiv Vojvodine, koji je dotad bio smešten u Sremskim Karlovcima.
Zgrada koja priča više života
Danas, ovaj kompleks deluje mirno i dostojanstveno, ali njegovi zidovi pamte burne odluke, sudbine i preobražaje. Od mesta gde se delila pravda i izricale kazne, postao je čuvar istorije i identiteta.
I možda je baš u tome njegova najveća vrednost - što nas podseća da grad nije samo zbir zgrada, već živa priča koja se neprestano menja.
Projekat “Dvorci i velelepna zdanja Vojvodine – raskošni čuvari istorije“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.