Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

SPC I VERNICI OBELEŽAVAJU PRAZNIK TRI VELIKA SVETITELJA Slave se Sveti Branko, Sveti Sava Stratilat i Sveti Sava Erdeljski

07.05.2026. 07:06 07:13
Piše:
Izvor:
J. V., Telegraf.rs
а
Foto: Pixabay.com

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave tri sveca, Svetog sveštenomučenika Branka, Svetog Savu Stratilata i Svetog Savu Erdeljskog.

Sveti sveštenomučenik Branko

Branko Dobrosavljević rođen je 4. januara 1886. godine u Skadru kod Vojnića. Završio je osam razreda gimnazije za ispitom zrelosti i bogosloviju u Sremskim Karlovcima 1908. Rukopoložen je za đakona 15. marta, a za prezvitera 22. marta 1909. Službovao je u parohijama u Buvači, Radovici i Veljunu.

Odlikovan je Ordenom Svetog Save i Ordenom jugoslovenske krune petog stepena. Na Đurđevdan 6. maja 1941. godine – na dan svoje krsne slave – protu Branka uhapsile su ustaše koje je predvodio Ivan Šajfor iz Veljuna. Toga dana uhapšeno je preko 500 Srba, među njima i sveštenik Dimitrije Skorupan, paroh iz Cvijanović Brda, i sin prote Branka Nebojša. Najpre su bili zatočeni u žandarmerijskoj stanici u Veljunu, a sutradan (7. maj) odvedeni su i poubijani kod Hrvatskog Blagaja u šumi zvanoj “Kestenovac.” Ustaše su naterale protu Branka da svome živom sinu čita opelo. Godine 1946, močeničke mošti prote Branka i ostalih stradalnih Srba prenesene su u zajedničku grobnicu u Veljunu.

Na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve prota Branko Dobrosavljević proglašen je za sveštenomučenika i unet u imenoslov Srpske crkve kao sveti. 

Tropar (glas 4): 

I nravom pričastnik, i prestolom namjestnik apostolom biv, djejanije obrjel jesi Bogoduhnovene vo vidjenija voshod: sego radi slovo istini ispravljaja, i vjeri radi postradal jesi daže do krove, svjaščenomučeniče Branko moli Hrista Boga spastisja dušam našim. 

Sveti mučenik Sava Stratilat

U vreme cara Avrelijana živeo je u Rimu i imao čin vojvode. Poreklom je bio od gotskog plemena. Posećivao je često hrišćane po tamnicama i pomagao ih svojim imanjem. Zbog velike čistote i posta data mu je od Boga vlast nad duhovima nečistim. Kada je bio optužen kao hrišćanin, on je smelo stao pred cara, bacio je  pred njega svoj vojnički pojas i javno ispovedio Hrista Gospoda. Bio je mučen raznim mukama, šiban, gvožđem strugan, svećama opaljivan. On nije podlegao tim smrtonosnim mukama, javio se živ i zdrav. Njegovi drugovi, vojnici, videći očigledno, da Bog pomaže Savi, primili su veru Hristovu. Njih 70 odmah su po naredbi carevoj posečeni. Svetom Savi javio se u tamnici sam Hristos Gospod u velikoj svetlosti i krepio je mučenika. Potom je Sava bio osuđen na smrt potapanjem u vodu. I bio je bačen u duboku reku, gde je predao dušu Bogu, 272 godine. I duša mu ode ka Gospodu, kome je veran ostao u mukama. 

Tropar (glas 4): 

Ostavivši pojas zemaljskog dostojanstva i počasti, stradalče, pred mučiteljem, lažljivim carem, Hrista Boga Istinitog si ispovedao, i zbog toga si mnoga stradanja podneo, slavni. Zato si se prekrasnim vencem pobede ukrasio od Cara nad carevima i s Nebeskim vojskama svetlo preukrašen predstojiš Njemu: Moli Ga, Sveti Savo, da spase duše naše.

Sveti Sava II, mitropolit Erdeljski

Svetitelj Sava (pre monašenja Simeon) rodio se u uglednoj porodici Brankovića. Pored Save II, ova porodica je dala još tri episkopa: Savu I, Mateja i Longina. Njegov rođeni brat bio je čuveni istoriograf grof Đorđe Branković.

Za mitropolita Erdeljskog Sava je izabran posle povlačenja mitropolita Longina 1656. godine. Odmah nakon hirotonije uspostavio je dobre odnose s Pećkom patrijaršijom. Boravio je 1668. godine u Moskvi, gde je od cara molio da utiče na poboljšanje položaja pravoslavnih vernika u Banatu koje su ugnjetavali protestanti. 

Usled organizovane zavere svetitelj Sava je 1680. godine utamničen. Oslobođen je zauzimanjem vlaškog kneza Šerbana. Upokojio se 1681. godine izmučen teškom i neravnopravom borbom koju je vodio da bi zaštitio pravoslavne u Banatu. 

Telegraf.rs

Izvor:
J. V., Telegraf.rs
Piše:
Pošaljite komentar