HRVATSKO MORE TRPI PRITISAK MASOVNOG TURIZMA: Stručnjaci kažu, SVE JE PRLJAVIJE I LOŠIJE
Hrvatsko more i dalje se ubraja među najčistija u Evropi, ali poslednji podaci pokazuju da se kvalitet vode za kupanje postepeno pogoršava, što bi dugoročno moglo da postane i ekološki i ekonomski problem za zemlju čiji turizam učestvuje sa oko petine ukupne privrede.
Prema dostupnim izveštajima, Hrvatska je pre dve godine bila treća u Evropskoj uniji po udelu voda za kupanje odličnog kvaliteta, ali je u međuvremenu pala na peto mesto. Stručnjaci navode da se godišnji pokazatelji pogoršavaju još od 2021. godine, a da su najnoviji rezultati najslabiji u poslednjih više od decenije.
Kvalitet mora prati se preko prisustva indikatorskih bakterija, poput ešerihije koli i crevnih enterokoka, koje ukazuju na moguće fekalno zagađenje i probleme u sistemu otpadnih voda. To ne znači da je Jadran ozbiljno zagađen, ali pokazuje da je pritisak na priobalje sve veći. Zagađena voda može povećati rizik od crevnih infekcija, upala kože i drugih zdravstvenih tegoba, naročito kod dece i starijih.
Istraživanja sprovedena na više plaža pokazala su da su među opterećenijim područjima delovi okoline Rijeke i Kaštela, gde je deo zagađenja povezan i sa podzemnim vodama, što dodatno otežava otkrivanje izvora problema.
Poseban problem nautički turizam
Posebnu pažnju izaziva nautički turizam. Hrvatska je jedna od najvećih čarter destinacija na svetu, a rast broja plovila nije uvek praćen razvojem infrastrukture za prihvat otpadnih voda. Pored toga, sidrenje, gorivo i oštećenje podmorja dodatno opterećuju osetljive morske ekosisteme.
Stručnjaci kao jedan od glavnih uzroka vide masovni turizam. Tokom letnje sezone broj ljudi na hrvatskoj obali višestruko premašuje broj stanovnika, dok infrastruktura — kanalizacija, prečistači i sistemi za upravljanje otpadom — često nije prilagođena takvom opterećenju. Deo problema povezuje se i sa nekontrolisanim ispuštanjem otpadnih voda, ilegalnim ispustima i neadekvatnim septičkim sistemima.
Na udaru su i livade posidonije — morske cvetnice važne za proizvodnju kiseonika, stabilnost morskog dna i očuvanje ribljeg fonda. Nasipanje plaža, betoniranje obale i širenje turističkih sadržaja dodatno ugrožavaju ova staništa koja se obnavljaju veoma sporo.
Naučnici upozoravaju da dodatni pritisak stvaraju klimatske promene i porast temperature mora, jer toplija voda pogoduje dužem opstanku bakterija i češćoj pojavi algi. Iako stanje još nije ocenjeno kao alarmantno, stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovog trenda mogao da ugrozi upravo ono na čemu hrvatski turizam najviše počiva — sliku čistog i očuvanog mora.