VEŠTAČKA INTELIGENCIJA ULAZI U BIZNIS AI alati ubrzavaju poslove i dvadeset puta
Konferencija „Pogon“, u organizaciji ICT Hub-a, održanoj u Ložionici u Beogradu okupila je predstavnike kompanija, konsultante i stručnjake, a tema nije bila tipična IT-jevska, već je predstavljala svojevrsno otvaranje vrata ka upotrebi veštačke inteligencije i u sektorimakoji se na ovu alatku sve više oslanjaju.
Dakle, u fokusu su bile kompanije koje već primenjuju AI u poslovanju, ali i firme koje žele da se na vreme uključe u AI utakmicu. Naravno, pitanje koje je svima „visilo“ iznad glava bilo je „ko će od ovoga imati štete“, a sveobuhvatne analize zato nisu bile usmerene samo na pogodnosti primene AI u poslovanju.
Mini-anketa među učesnicima pokazala je da dve trećine ljudi u biznis sektoru već koristi neku od alatki veštačke inteligencije, ali je mnogo manje njih pozitivno odgovorilo na pitanje da li postoje propisi i ograničenja u firmi, vezani za korišćenje veštačke inteligencije.
Upravo zbog toga, tokom celodnevnog programa razgovaralo se o tome kako AI uvesti tako da donese stvarnu poslovnu vrednost, ali i kako postaviti pravila koja omogućavaju bezbednu i kontrolisanu upotrebu novih tehnologija.
Kako je rečeno na panelu „Ko preuzima vlasništvo nad AI: odgovornost, rizik i stvarnost uvođenja u kompanijama“, na kom su učestvovali Aleksandra Jović, operativna direktorka kompanije Generali, Jasna Atanasijević, direktorka ekonomskog savetovanja u EY-Parthenon i profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, danas već možemo da govorimo o tome da korišćenje AI alata ubrzava određene radnje i poslove i dvadeset puta, što otvara brojna pitanja brzine usvajanja tehnologije. Naime, kako kaže Aleksandra Jović, velike kompanije već imaju timove koji rade na pravljenju alatki namenjenih sopstvenom poslovanju, a ono što nedostaje su propisi i vreme da se određeni sistem primeni.
Šta mi imamo od toga?
Mislim da tema veštačke inteligencije prestaje da bude tema konferencija i da je sada već ušla u sale za sastanke i počela da bude, kako da kažem, poslovni problem, poslovni izazov — ili kako već to da formulišemo. – kaže Kosta Andrić, izvršni direktor ICT Hub-a. - Iz mog ličnog iskustva u radu sa menadžmentom firmi, broj jedan problem je sledeći: uradili smo edukaciju, možda odobrili neki alat i sada ljudi reaguju da im je lakše, da brže rade. Ali na kraju dana imaju problem da postave pitanje, kao vlasnici biznisa, kao šefovi odeljenja: „Šta mi imamo od toga?“ To je pitanje na koje je najteže odgovoriti na tržištu.
Ovde se radi o potpuno novom načinu rada, mi se s time nikada do sada nismo sreli, i sve se razvija ogromnom brzinom. Moramo s jedne strane da budemo brzi u primeni veštačke inteligencije, dok istovremeno pokušavamo da što je moguće brže uključimo sve radnike u nove poslove.
Dve trećine ljudi u biznis sektoru već koristi neku od alatki veštačke inteligencije
Darko Marjanović, suosnivač i generalni menadžer kompanije Things Solver, govorio je o pravilima koja otključavaju šire usvajanje veštačke inteligencije u organizacijama, dok je Tamara Zavišić, GRC konsultantkinja iz kompanije Zavisic Consulting, u predavanju „AI je već tu: kako povratiti kontrolu“ otvorila temu upravljanja upotrebom AI alata i uspostavljanja mehanizama kontrole u organizacijama.
O praktičnom putu od početnog eksperimentisanja do konkretnih pilot-projekata govorio je Miodrag Pešović, rukovodilac za podatke i veštačku inteligenciju u Unikredit banci, u okviru predavanja „Od haosa podataka do AI pilota: počni malo, počni bezbedno“.