INTERVJU: DRAGANA MILOŠEVIĆ V. D. UPRAVNIKA SRPSKOG NARODNOG POZORIŠTA Na Vidovdan 2027. premijera opere o Kosovskom boju, pregovaramo sa Stingom
Ponosna sam na rezultate koje smo postigli u poslednjih desetak meseci. Napravili smo, čini mi se, epohalno važan iskorak kada je u pitanju balet, u pogledu gostovanja u inostranstvu, ali i kroz gostovanje velikih baletskih zvezda u SNP-u, istakla je u razgovoru za „Dnevnik” Dragana Milošević v. d. upravnika Srpskog narodnog pozorišta, najstarijeg profesionalnog teatra srpskog naroda.
- Opera je takođe ostvarila izuzetne rezultate. Za operetu “Slepi miš” tražila se karta više. Nova inscenacija opere „Madam Baterflaj” bila je pun pogodak. Pučinijevo remek-delo o ljubavi, neispunjenim očekivanjima i prevari videlo je tri hiljade ljudi, što se nikada ranije nije dogodilo. A naša, od publike veoma dobro prihvaćena drama „Gospa Nola” otvorila je Sterijino pozorje. Odavno u sve tri umetničke jedinice nismo imali ovako snažnu i umetnički ubedljivu sezonu. To potvrđuju brojna publika, ali sami umetnici. Kako naši, tako i gostujući, zadovoljni svojim radom, produkcijskim uslovima, ali i činjenicom da su vrednosni kriterijumi podignuti na viši nivo. Društveno-političke okolnosti uslovile su da SNP tokom dobrog dela prošle godine više ne radi nego što radi. Upravo zato me posebno raduje što smo već od septembra i otvaranja 165. sezone Gala koncertom Opere, a potom i prvom premijerom, upravo „Gospa Nolom”, uspeli da stvorimo dobru i podsticajnu atmosferu. Pokazalo se da je to bila važna odskočna daska za uspešan nastavak sezone. Meni, kao vršiocu dužnosti upravnika SNP-a, najvažnije je bilo da Drami, Operi i Baletu obezbedimo finansijske i tehničke uslove za osmišljavanje i realizaciju njihovih umetničkih vizija. To je rezultovalo kvalitetnim predstavama i povratkom publike u sale - kaže Dragana Milošević.
Publici u susret
Kakvi su planovi kada je reč o većem prisustvu SNP-a na „domaćem terenu”?
– Priznajem da već dugo, kada je u pitanju ova institucija, razmišljam o tome kako da ne samo privučemo publiku da dođe u SNP, nego i da SNP odlučnije krene publici u susret. I za vreme mog mandata na čelu Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, zalagala sam se za to da se u manjim sredinama, manjim lokalnim samoupravama, koje nemaju novca za pozorište, kroz osposobljavanje recimo starih domova kulture ili nekih drugih objekata, stvore uslovi za realizaciju koncertnih programa ili gostovanje predstava manjih formata. Kultura može i morala bi da živi i u tim manjim zajednicama. Nije ona ekskluzivno pravo samo velikih gradova. Na tome smo dosta radili i danas postoje objekti u brojnim lokalnim samoupravama gde Srpsko narodno pozorište može da nastupi. U tom svetlu postoji i plan da već sledeće sezone napravimo kampanju po modelu „SNP kod vas”, gde bismo gostovali ne samo u Subotici, Kikindi, Zrenjaninu, nego i Vrbasu, Rumi, Beloj Crkvi, ali i u Užicu, Vranju... Očekuje nas pravljenje konkretne agende za tu, uslovno govoreći, turneju tokom koje bi SNP obišao čitavu Srbiju. Ideja je da promovišemo umetnost i pokažemo da tamošnja publika ne mora da se susreće sa umetnošću samo na malom ekranu. Drugim rečima, želimo da im priuštimo susret sa živim umetnikom na sceni, sa njegovom emocijom, a ona je potpuno drugačija od dožiljaja koje pružaju televizijski, ili ekran mobilnog telefona. Dakle, nema kadriranja, nema postprodukcije, nego baletski igrač, operski pevač, glumac... i njihova scena. To je ono što ne može da se „fejkuje”, kako bi to rekli današnji klinci.
Jedna od karakteristika protekle sezona je i činjenica da je publika, koja redovno dolazi u SNP, bila u prilice da vidi dosta novih lica, što nije bila praksa predhodnih godina?
– Pre svega vodimo računa o tome da se svaki umetnik, koji je u radnom odnosu u Srpskom narodnom pozorištu, maksimalno angažuje. Ali ponekad je veoma dragoceno dovesti i goste „sa strane”, jer oni ne znače samo osveženje za publiku, nego i za sam ansambal, budući da donose potpuno novu energiju. Važno je samo uspostaviti dobar balans. A pokazalo se da to nije nemoguće. Naprotiv! Zato i jesmo u protekloj sezoni zaista imali brojne angažmane umetnika koji nisu deo naše kuće. A uspeli smo to pre svega zahvaljujući osnivaču, Pokrajinskoj vladi, odnosno obezbeđenom budžetu, koji nam je omogućio da u ovoj sezoni angažujemo svetski poznate izvođače, koreografe, dirigente i reditelje, koji su bili gosti naše kuće i učestvovali u realizaciji niza predstava. I, što je najvažije, njihovim dolaskom u Novi Sad i radom sa našim ansamblima, kao i razmenom iskustava, dobili smo novi kvalitet koji će se, verujem, prepoznavati i u novim produkcijama. Ogroman kvalitativni pomak napravljen je formiranjem Dečjeg operskog studija, koji je apsolutno na svetskom nivou, a evo, premijerno mogu da najavim da nam je u planu da osnujemo i Dečji dramski studio.
Mi smo, to je ono što najviše volim sa ponosom da ističem, zaista fabrika kulture. Jer u Srpskom narodnom pozorištu živi ljudi kroje kostime, prave perike, prave obuću, prave scenografiju, svako drvo, svaku klupu, svaki detalj potreban glumcu, operskom pevaču, baletskom igraču... ovde je napravljen
Kakvi su utisci tih zaista velikih imena, od možda i najveće baletske zvezde današnjice Marijanele Nunjez, koreografkinje Anabel Lopez Očoa do čuvenog američkog dirigenta Džejmsa Tagla, o SNP-u?
– Zaista sam oduševljena činjenicom da su globalno poznati umetnici, do kojih je jako teško bilo doći, i pri tome za honorare značajno niže od onih koje uobičajeno dobijaju, ne samo izrazito pohvalno govorili o kvalitetu naših ansambala, nego su izrazili i želju da ponovo dođu, pa čak i sa nama uspostave neku trajniju saradnju. To je najbolja moguća potvrda, da kada s punim uverenjem govorim o tome da je SNP kuća na stetskom umetničkom nivou, ne misolim da sam suviše pristrasna i subjektivna. U svakom slučaju, mislim da smo u proteklom periodu dosta uradili na pozicioniranju Srpskog narodnog pozorišta na široj teatarskoj mapi. Neko će reći - na rebrendiranju SNP-a, ali naša kuća kao najstariji profesionalni teatar u Srba to i zaslužuje. I ne mislim sad da stanemo, zadovoljavajući se postignutim. Među fokusima mog rada u narednom periodu biće upravo uspostavljanje saradnje sa drugim teatrima u Evropi. Već smo potpisali sporazum sa operom iz Izmira i počeli realizaciju te saradnje u jednoj predstavi, kroz gostovanje njihovih pevača na našoj sceni. Po sličnom principu će i naši pevači gostovati ne samo u Izmiru, već u čitavoj Turskoj. I to je ono što me posebno raduje: da smo otvorili vrata Srpskog narodnog pozorišta za svet i da sad samo pokazujemo da mi jesmo deo sveta i da smo to oduvek i bili.
Kada govorimo o Drami, u pregovorima smo o realizaciji komada, koji bi trebalo da tematizuje oslobođenje Novog Sada u Prvom svetskom ratu, a premijerno bi bio izveden upravo za 9. novembar. U toj predstavi bi trebalo da učestvuje skoro čitav ansambl, oko 50 glumaca
Čini se da je na tom talasu i akcija koju ste počeli na nivou Novog Sada, gde sa bilborda i autobuskih stajališta GSP-a poručujete „Nas ne možeš da premotaš – 165 godina izuzetne umetnosti”?
– Činjenica je da smo u proteklom periodu i u marketinškom smislu takođe napravili određeni iskorak kroz tu kampanju, koja ukazuje da je pozorišna predstava neponovljiv doživljaj. Svako izvođenje je drugačije. Novo. I jedinstveno. Pored toga, ostvarili smo i veoma dobru saradnju sa GSP-om i pojedinim taksi udruženjima. Recimo, u svim autobusima GSP-a istaknuti su plakati sa našim mesečnim repertoarom, a on se emituje i na displejima u svim vozilima koja ih imaju. Pri tome svi plakati imaju QR kod koji vodi na naš sajt. Takođe, u Crvenom i MB taksiju na displejima se 24/7 emituje spot SNP-a, s tim da Crveni taksi zajedno sa SNP-om organizuje i nagradnu igru kroz koju deli ulaznice za predstave. Cilj svih tih aktivnosti bio je da najširoj publici omogućimo da se upoznaju sa izuzetnim umetničkim dostignućima Srpskog narodnog pozorišta. Znam koliko ova kuća zaista može da raste i čini mi se da smo do sada bili preskromni u isticanju sopstvenih kvaliteta, a oni su nesporni. Kako umetnički tako i tehnički. Mi smo i do sada imali brojne aktivnosti kada su deca u pitanju, iz osnovnih i srednjih škola, kroz organizovane dolaske na naše predstave. Ali čini se ta do ipak nije bilo dovoljno. Kada govorimo samo o marketinškom nastupu Srpskog narodno pozorište, mislim da smo bili preskromni, prilično tihi. Uostalom, o tome svedoči činjenica da ovi novi vidovi kampanje, koje realizujemo kroz bilborde i u saradnji sa GSP-om i taksi udruženjima, iako u osnovi predstavljaju male korake, kao rezultat daju pune sale. Evo, o tome svedoči i primer opere „Madam Baterflaj”, čija su prva tri izvođenja privukla gotovo tri hiljade ljudi, što se ne pamti u ovoj kući. Dakle, mislim da sad i na tom marketinškom planu idemo uzlaznom putanjom - i to mi se dopada. Često me poznanici zovu, ma skoro svakodnevno: jao, pa nema više karata, rasprodale su se, možeš li nešto da nam središ... I to je ono što me oduševljava. Jer je i to interesovanje samo još jedan dokaza da je umetnost, uprkos svemu, večna.
Pokrajinska vlada nas snažno i svesrdno podržava. Zahvaljujući toj podršci, možemo da realizujemo i kapitalne investicije, i velike umetničke projekte. Uspeli smo da po prvi put kupimo instrumente za više od 80% orkestra, što se nije desilo od 1981. od kada postoji ova zgrada
Obnavljamo deo po deo naše kuće
Zgrada ove godine slavi 45. rođendan. U proteklom periodu dosta je u nju ulagano ali, kao i kod svake domaćinske kuće, uvek valja još nešto zategnuti, okrečiti... Šta se na tom polju planira?
– Već nekoliko godinu unazad, zahvaljući Pokrajinskoj vladi, otpočeli smo sa realizacijom nekih kapitalnih investicija, uz redovno tekuće održavanje. Naravno, treba imati na umu činjenicu da pozorišna sezona traje od kraja avgusta do početka jula. To praktično znači da za sve te velike poslove imamo manje od dva meseca letnje pauze, kada su ansambli na kolektivnom godišnjem odmoru. Novac, dakle, nije problem, već to što nemamo taj komoditet da zaključamo sale na pola godine ili godinu da bismo mogli da kompletno rekonstruišemo sve ono što bismo mi želeli. Mi svakoga dana koristimo sve te prostorije i scene. Faktički, kako kažete, kući, krečite, a ovde mi zaista živimo. Ovo je naša kuća. Mi smo, to je ono što najviše volim sa ponosom da ističam, zaista fabrika kulture. Jer u Srpskom narodnom pozorištu živi ljudi kroje kostime, prave perike, prave obuću, prave scenografiju, svako drvo, svaku klupu, svaki detalj potreban glumcu, opertskom pevaču, baletskom igraču... ovde je napravljen. Zato radimo parcijalno, fazno. Ilustracije radi, od ogromnog poduhvata, koji je predstavljala zamena kompletnog sistema ventilacije i klimatizacije, trenutno je realizovano nekih 80 procenata predviđenih radova. To je ogromna investicija, i ogroman građevinski zahvat, imajući i vidu da je u pitanju jedinstven klimatizacioni sistem na nivou cele zgrade. Radilo se fazno, obzirom da ne možemo da radimo toku sezoni, i još uvek traju ti radovi, ali, evo, već smo na nekih 80, odnosno, 90% radova. Ostala je još jedna faza da se završi čitav proces.
Koji su još radovi izvedeni?
- Godinama unazad, imali smo značajna finansiska sredstva za kapitalne investicije. Radili smo na scenskoj mehanici i rasveti na sceni “Pera Dobronović”, kamernoj sceni, ali i sceni Jovan Đorđević, gde smo popravili rotaciju na velikoj sceni, koja nije funkcionisala. Neko je mislio da to nikom neće trebati, i da treba zazidati. Mi smo istog trenutka reagovali, izdvojili sredstva i vratili u funkciju. Rotacija omogućava lakšu promenu scenografije, i veću atraktivnost predstava. SNP je veliki objekat u kom uvek ima prostora za unapređenje i modernizaciju. Radimo na više projekata, sa kojima ćemo kad budu gotovi otići kod osnivača da tražimo sredstva za njihovu realizaciju. Uradićemo rekonstrukciju garderoba za umetnike, krečenja svih hodnika u zgradi, a planiramo i obnovu svih toaleta i stolarije. Svakako, jedan od najvažnijih projekata o kojima razmišljamo jeste rekonstrukcija velike scene. Imamo podršku osnivača, i u narednom periodu ćemo uraditi projekat rekonstrukcije. Takođe, pokrenuli smo nekoliko projekta za kompletnu rekonstrukciju i kanalizacionih sistema. To je posle 45 godina neophodno. Cevi su dotrajale, i treba ih zameniti. Nekada je vreme bilo izgovor i maska za nedostatak para. Sada to nije slučaj. Pokrajinska vlada nas snažno i svesrdno podržava. Zahvaljujući toj podršci, možemo da realizujemo i kapitalne investicije, i velike umetničke projekte. Uspeli smo da po prvi put kupimo instrumente za više od 80% orkestra, što se nije desilo od 1981. od kada postoji ova zgrada.
Šta će publika moći da očekuje u sezoni 2026/27?
– Rukovodiocima umetničkih jedinica rekla sam da budu ambiciozni, a na meni je da im obezbedim mogućnosti da tu ambiciju i ostvare. Krećemo u novu sezonu sa potpono novim naslovima. Ne bih baš da sve otkrivam, ali ono što mogu da kažem je da će i Drama i Opera i Balet imati veoma ozbiljan repertoar, dobar spoj tradicionalnog i savremenog. Kao najstariji nacionalni teatar logično je da brinemo o našem teatarskom nasleđu, ali isto tako i da pratimo savremene pozorišne trendove. I negde i volim da održavamo taj balans, jer ne treba da idemo samo jednim putem. Inače, sledeće nas godine očekuje i Ekspo, na kojem ćemo uzeti ozbiljno učešće. Već je poznato da će Srpsko narodno pozorište na Vidovdan, 28. juna 2027. na otvorenom prostoru premijerno izvesti operu koja će u sebe nositi temu Boja na Kosovu. Autor libreta biće pesnik Nebojša Lapčević, dok će muziku komponovati Gregor Zagorc, inače autor prve i za sada jedine tamburaške opere na svetu, a u pregovorima smo i sa čuvenim Stingom da učestvuje u pisanju te opere, jednog njenog segmenta, zapravo. I ne samo to. U ozbiljnim smo pregovorima i sa nekim velikim rediteljskim imenima, kao što je Rejf Fajns. Za Svetsku izložbu “Ekspo 2027.” će i Balet i Drama pripremiti nešto potpuno novo, potpuno drugačije, jer želimo da iskoristimo taj trenutak kada će, zaista, sve oči sveta biti uprte u Srbiju. Inače, na samom početku sezone pred publiku ćemo izaći sa operom „Carska nevesta” Nikolaja Rimskog Korakova, gde je kompletan rediteljski, scenografski i kostimografski tim iz Moskve. Deo je već u Novom Sadu, sarađuju sa našom tehnikom, i gledamo skice, nacrte... Ali već sad mogu da kažem da će biti zaista spektakularno, onako, u tradicionalnom ruskom stilu – a sa našim izvođačima. I Balet takođe priprema spektakl, na kom će raditi Sidi Larbi Šerkauji, jedan od najznačajnijih svetskih koreografa, aktuelni direktor Baleta u Ženevi. Kada govorimo o Drami, u pregovorima smo o realizaciji komada, koja bi trebalo da se tematizuje oslobođenje Novog Sada u Prvom svetkom ratu, a premijerno bi bila izvedena upravo za 9. novembar. U toj predstavi bi trebalo da učestvuje skoro čitav ansambl, oko 50 glumaca. Ove godine slavimo jedan veoma važan jubilej, a to je 200 godina rodnjenja od Jovana Đorđevića, našeg osnivača. I to ćemo posebno obeležiti. Baš na sceni Jovan Đorđević. Naravno, biće tu još dosta drugih naslova, produkciono manjih ali koji će biti, verujem, i te kako popularni kod publike. U svakom slučaju, pred nama je dosta raznovrsna, ali ubeđena sam još uspešnija sezona od ove koja je na izmaku.