(FOTO/VIDEO) STO GODINA ČUDA U SRBIJI Zbog svetinja Srbi su stajali u redovima i po deset sati, evo koje pravoslavne relikvije su u našoj zemlji izazivale pažnju od 1935.
Tokom proteklog veka Srbija je bila mesto susreta vernika sa nekim od najvećih svetinja pravoslavnog sveta- od moštiju svetitelja i apostola, preko čudotvornih ikona, do relikvija koje se vezuju za sam zemaljski život Gospoda Isusa Hrista i Presvete Bogorodice.
Za mnoge verujuće ljude to nisu bili samo istorijski trenuci, već prilike za molitvu, pokajanje i ukrepljenje vere.
Njihov dolazak u Srbiju okupljao je desetine, pa i stotine hiljada ljudi, koji su u redovima strpljivo čekali da se poklone onome što crkva vekovima poštuje kao svedočanstvo svetosti, vere i Božjeg prisustva.
Pred vama su primeri kada je Srbija, u više navrata, postajala duhovno središte pravoslavnog sveta.
1935. godina- Mošti Svetog kralja Stefana Dečanskog
Na jugozapadu Metohije, na obroncima Prokletija, nalazi se manastir Visoki Dečani, koji stoji stamen još od 1335. godine, ali sam Stefan Dečanski, jedan od ktitora, nije uspeo da dočeka njegov završetak.
Preminuo je 1331. godine, ali jedan detalj iz njegovog živopisnog života pleni pažnjom. Naime, nakon što su Stefanu izvađene oči u zatočeništvu, Stefanu u snu se javi jedan od najvećih svetaca u pravoslavlju- Sveti Nikola. On mu poruči: "He tuguj, Stefane! Evo tvojih očiju na mome dlanu", pokazujući mu oba oka. A Stefan ga upita: "A ko si ti, gospodine moj, što pokazuješ toliko staranje o meni?" A Pojavljeni odgovori: "Ja sam Nikolaj, episkop Mirlikijski".
Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svetog Mučenika Stefana Dečanskog, 24. novembra, poznatiji u narodu kao Mratindan. Njegove svete mošti počivaju baš u Visokim Dečanima.
Povodom obeležavanja 700 godina od upokojenja svetitelja, 1935. godine mošti su svečano nošene i izložene vernicima na više mesta u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, pa tako i u Beogradu.
1942–1946. godine- Mošti Svetog kneza Lazara
U blizini Ćuprije nalazi se ženski pravoslavni manastir Ravanica, u kojem se nalaze mošti Svetog kneza Lazara, velikomučenika koji je svesno izabrao mučeničku smrt u Kosovskom boju braneći hrišćansku veru, umesto da se pokori osmanskoj vojsci.
Srpski vladar je zarobljen i stradao je mučeničkom smrću- obezglavljen po naređenju sultana Bajazita. Njegovo stradanje ga je uvrstilo u red crkvenih mučenika koji su postradali za veru.
Mošti ovog sveca donete su prvi put u Ravanicu 1390. godine iz crkve Svetog Vaznesenja u Prištini. Tačno tri stotine godina kasnije, ravanički monasi u Velikoj seobi nosili su ih sa sobom u Sentandreju, a nakon sedam godina mošti su prenesene u manastir Mala Ravanica, na Fruškoj gori.
Na zauzimanje mitropolita Josifa, profesor Radoslav Grujić prenosi mošti iz Vrdnika u Sabornu crkvu u Beogradu 1942. godine.
Tokom Drugog svetskog rata i neposredno nakon njega, njegove mošti prenošene su na više lokacija radi zaštite od ratnih dejstava. Vernici su se u tim ratnim godinama u većem broju okupljali radi poklonjenja moštima Svetog kneza Lazara.
1988–1989. godine- Mošti Svetog kneza Lazara
Uoči 600 godina od Kosovske bitke, mošti Svetog kneza Lazara obišle su gotovo čitavu Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i druge srpske zemlje. Ovo je verovatno bilo najmasovnije poklonjenje jednoj svetinji u drugoj polovini 20. veka.
Mošti Svetog apostola Luke
Donete su iz Grčke povodom kosovskog jubileja i izložene vernicima u više gradova. Bile su među najznačajnijim relikvijama koje su stigle u Srbiju u vreme Jugoslavije.
2003. godine- Mošti Svetog apostola Andreja Prvozvanog
Mošti prvog Hristovog apostola stigle su u Beograd povodom obeležavanja 200 godina Prvog srpskog ustanka. Desetine hiljada vernika čekale su u redovima da se poklone svetinji.
2013. – godina obeležavanja Milanskog edikta
Desnica Svetog Jovana Krstitelja
Izuzetno vredna relikvija, ruka kojom je, prema hrišćanskom predanju, kršten Isus Hrist u Jordanu, doneta je povodom 1.700 godina od Milanskog edikta u Srbiju, 2013. godine, sa Cetinjskog manastira. Stotine hiljada vernika poklonile su se svetinji u Nišu gde je bilo centralno obeležavanje zakona koji je zabranio progonjenje hrišćana.
Jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija, čestica Časnog Krsta Gospodnjeg, bila je takođe izložena ovim povodom.
2024. godine- Ikona „Umekšanje zlih srca“
Čudotvorna ikona iz Rusije stigla je u Srbiju u januaru 2024. Godine, a redovi verujućeg naroda ispred Crkve Svete Trojice u Beogradu išli su u nedogled.
Ikona „Umekšanje zlih srca“ na kojoj je prikazana Bogorodica bez Bogomladenca sa sedam strela ili mačeva koji bodu njeno srce. Iz tog razloga njen drugi naziv je i Semistreljnaja (sedam strela).
Prema rečima vernika širom sveta gde je ovo pravoslavno obeležje putovalo iz Rusije, ona leči stradale i nemoćne, a njen nežan i blagočestiv miris osetili su mnogi.
2025. godine- Čestica časnog pojasa Presvete Bogorodice
U oktobru protekle godine u Pokrovsku crkvu, u Petrovaradinu, stigla je čestica časnog pojasa Presvete Bogorodice, koji je sada izložen u Hramu Svetog Save u srpskoj prestonici. Ova svetinja od izuzetnog značaja za pravoslavne vernike i bila je uvod u veliki hrišćanski događaj čiji smo svedoci poslednjih nedelja, a više od pola miliona vernika pokazalo je koliko je ova svetinja važna za život i veru.