Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Veštačka inteligencija već ušla u psihološku praksu: Struka traži znanje i jasna pravila

03.06.2026. 10:56 11:04
Piše:
Izvor:
A. Brzak
психолози
Foto: Privatna arhiva

Da li psiholozi već koriste veštačku inteligenciju, gde je njena primena najkorisnija i da li su buduće generacije stručnjaka spremne za digitalnu transformaciju profesije?

O tim pitanjima razgovaralo se na okruglom stolu „Veštačka inteligencija i psihološka praksa: gde smo i kuda idemo“, održanom u okviru 74. Kongresa psihologa Srbije na Divčibarama.

Psiholozi već koriste AI, ali ne prate uvek razvoj kompetencija

Prema rezultatima pilot istraživanja koje su u Srbiji sprovele dr Ana Mirković i doc. dr Dragana Mitrić-Aćimović sa Fakulteta organizacionih studija "Eduka" u Beogradu, čak 62,9 odsto psihologa već koristi alate veštačke inteligencije u svom radu. Međutim, kako upozorava dr Mirković, praksa je u ovom trenutku ispred kompetencija.

„Čak 62,9% psihologa već koristi AI u radu, ali većina njih svoju upućenost procenjuje kao srednju, dok značajan procenat priznaje nizak nivo znanja“, navela je ona. Posebno zabrinjava podatak da 10,8 odsto ispitanika uopšte ne proverava sadržaj koji generiše veštačka inteligencija.

Prema njenim rečima, u profesiji u kojoj jedna pogrešna interpretacija može imati ozbiljne posledice, digitalna pismenost postaje pitanje profesionalne i etičke odgovornosti.

психолози
Foto: Privatna arhiva

Istovremeno, istraživanje pokazuje da psiholozi nisu protiv korišćenja AI alata. Glavni razlozi zbog kojih ih deo stručnjaka ne koristi nisu tehničke prepreke, već etičke dileme i zabrinutost za poverljivost podataka. Kao dodatni problem naveden je nedostatak jasnih profesionalnih smernica.

Od administracije do psihoterapije: gde se AI već koristi

Iskustva učesnika okruglog stola pokazuju da se veštačka inteligencija već koristi u različitim oblastima psihološke prakse.
Psihoterapeutkinja Nikolina Milosavljević navela je da joj je AI najpre pomogao u pripremi marketinških materijala za promociju prakse, a kasnije i u osmišljavanju radionica i edukativnih sadržaja za roditelje.

„Kada imam neku nedoumicu u psihoterapiji, imam običaj da joj postavim pitanje da mi kaže šta bi me pitao moj supervizor. Naravno, to mi je samo pomoć do stvarnog, redovnog susreta sa supervizorom“, istakla je ona.

O mogućnostima primene u organizacionom okruženju govorila je HR menadžerka kompanije "Hooloovoo"  Ana Đokić. Kako je navela, veštačka inteligencija se pokazala korisnom u formulisanju dobrog fidbeka - povratnih informacija zaposlenima, kao i u analizi izlaznih intervjua.

„U svetu se koristi i u regrutaciji i selekciji, ali je taj trend nešto manji kod nas“, rekla je Đokić.

Prema oceni dr Ane Mirković, AI je u psihologiju najpre ušao kroz administrativne poslove i pripremu radionica, ali se njegova upotreba ubrzano širi na druge profesionalne aktivnosti.

Da li su budući psiholozi spremni?

Odgovor na to pitanje nije jednoznačan. Studentkinja psihologije Verica Stanišić osvrnula se na rezultate fokus grupa sprovedenih među studentima psihologije ns njenom fakultetu, koji pokazuju ambivalentan odnos prema novim tehnologijama.

„Studenti psihologije su ambivalentni u pogledu korišćenja veštačke inteligencije. S jedne strane su fascinirani onim što nudi, a sa druge uplašeni mogućnošću da dovede do udaljavanja među ljudima“, navela je Stanišić.

Takvi rezultati ukazuju da buduće generacije psihologa prepoznaju potencijal tehnologije, ali istovremeno razmišljaju o njenim društvenim i etičkim posledicama.

Struka mora da definiše pravila pre nego što to urade drugi

Jedna od ključnih poruka skupa bila je da psihologija ne sme ostati pasivni posmatrač tehnoloških promena.

Dr Ana Mirković istakla je da psiholozima nisu potrebni opšti IT kursevi, već specijalizovana edukacija i jasne etičke smernice prilagođene njihovoj profesiji. Kako je poručila, vreme je za digitalnu pismenost „kreiranu od strane psihologa za psihologe“.
Sličan stav izneo je i istraživač organizacione kulture i veštačke inteligencije dr Aleksandar Milinčić. Prema njegovim rečima, savremeni trendovi zahtevaju veću adaptabilnost i interdisciplinarnost svih profesija.

„Kad se ukrste različite perspektive, AI prestaje da bude izazov i postaje zamajac razvoja struke“, ocenio je Milinčić.
On je psihologe pozvao da aktivno istražuju mogućnosti novih tehnologija i stiču praktično iskustvo u radu sa AI alatima

Oprezno, ali bez straha

Poruka sa Divčibara mogla bi da se sažme u nekoliko reči: veštačka inteligencija je već deo psihološke prakse i njen uticaj će rasti. Međutim, njena primena mora biti praćena stručnim znanjem, etičkim standardima i jasnim pravilima.
Psiholozi, pokazuje istraživanje, prepoznaju i potencijal i rizike novih tehnologija. Zato je sledeći korak razvoj kompetencija i profesionalnih smernica koje će omogućiti da AI bude podrška stručnjacima, a ne zamena za njihovu procenu i odgovornost.

Izvor:
A. Brzak
Piše:
Pošaljite komentar