KAKO GEOPOLITIČKE KRIZE UTIČU NA CENE PLEMENITIH METALA Srebro jeftinije za 44, a zlato za 26 posto EVO KOLIKO SADA KOŠTA GRAM
Iako se zlato i srebro tradicionalno smatraju sigurnim utočištem u vremenima kriza, poslednja kretanja na tržištu pokazuju da njihove cene ne rastu uvek automatski kada se geopolitičke tenzije pojačaju.
Naprotiv, cene plemenitih metala poslednjih dana zabeležile su osetan pad, pod pritiskom jačeg dolara, viših prinosa na državne obveznice i očekivanja da bi kamatne stope u SAD mogle duže ostati na povišenom nivou.
Gram srebra bilo 3, a sada 1,8 evra
Prema poslednjim tržišnim podacima, cena zlata je 10. juna pala za više od tri odsto, na oko 4.124 dolara za trojsku uncu, što je najniži nivo cene od kraja marta. U odnosu na rekord iz januara, kada je cena premašila 5.590 dolara za uncu, reč je o padu za skoro trećinu, tačnije, 26 odsto. Srebro je pod još većim pritiskom: njegova cena spuštena je na oko 64,6 dolara za uncu, što je približno 44 odsto ispod januarskog maksimuma.
Srebro je, na primer, sada na brzi ispod 1,8 evra gram, a u januaru je bili i preko tri evra za gram.
Zlato, dolar i cena nafte
Plemeniti metali sami po sebi ne određuju cenu nafte i gasa. Međutim, njihov pad u ovom trenutku pokazuje da investitori očekuju jači dolar, uporniju inflaciju i više kamatne stope. To je važno i za energente, jer se nafta i gas na svetskom tržištu uglavnom plaćaju u dolarima.
Kada dolar jača, zemljama koje uvoze energente ta kupovina može postati skuplja u domaćoj valuti, čak i ako se sama cena barela nafte ne promeni dramatično. Zato pad cene zlata i srebra nije nužno dobra vest. On može da bude znak da tržišta strahuju od dužeg perioda skupih energenata, više inflacije i skupljeg zaduživanja.
Iako mnogi očekuju da zlato i srebro automatski rastu tokom geopolitičkih kriza, tržišta u praksi funkcionišu znatno složenije. Trenutni pad cena plemenitih metala nije posledica slabljenja tražnje, već pre svega kombinacije makroekonomskih faktora koji trenutno imaju veći uticaj na tržište - kaže Georgi Hristov iz kompanije „Tavex zlato & srebro”.
Prema njegovim rečima, eskalacija sukoba na Bliskom istoku dovela je do rasta cena nafte i energenata, što je pojačalo inflatorna očekivanja i povećalo verovatnoću da će centralne banke, pre svega američke Federalne rezerve, duže zadržati povišene kamatne stope. Istovremeno je ojačao američki dolar, dok su porasli i prinosi na državne obveznice.
U takvom okruženju deo investitora privremeno preusmerava kapital ka instrumentima koji donose prinos, što stvara pritisak na cenu zlata i srebra - objašnjava Hristov.
Drugim rečima, investitori u takvom trenutku češće biraju obveznice i slične hartije od vrednosti, jer one donose kamatu, dok zlato ne donosi redovan prihod. Kod zlata zarada zavisi od toga da li će njegova cena porasti. Zato, kada kamatne stope i prinosi na obveznice rastu, zlato u kratkom roku može da izgubi deo privlačnosti za investitore.
Dodatni faktor je i realizacija profita. Posle snažnog rasta cene zlata i srebra, deo velikih investitora i fondova odlučio je da proda deo ranije kupljenih količina i tako pretvori rast cene u stvarnu zaradu. Takva prodaja povećava ponudu na tržištu i može dodatno da pritisne cenu naniže.
U periodima povećane neizvesnosti često raste i potreba za gotovinom, pa se prodaje čak i kvalitetna imovina kako bi se oslobodio novac za druge potrebe.
Važno je naglasiti da trenutni pad cena nije u suprotnosti sa pojačanom fizičkom kupovinom zlata i srebra. Naprotiv, upravo u periodima korekcija često raste interesovanje dugoročnih investitora koji niže cene vide kao priliku za kupovinu. Zato kratkoročna kretanja cena i fizička tražnja ne moraju uvek da se kreću u istom smeru - dodaje Hristov.
Srebro više utiče na industriju
Za industriju, srebro ima mnogo veću ulogu od zlata, jer se koristi u elektronici, solarnim panelima, električnim vozilima, baterijama, medicinskoj opremi i telekomunikacionoj infrastrukturi. Niža cena srebra teoretski može da smanji deo troškova u tim sektorima, ali taj efekat nije uvek brz niti presudan, jer na cenu finalnih proizvoda više utiču energija, rad, transport, poluprovodnici i globalni lanci snabdevanja.
U tehnologiji i zelenoj energetici pad cene srebra može biti povoljan za proizvođače solarnih panela i elektronskih komponenti, ali samo ako cena bude dovoljno dugo niska da može da se ukalkuliše u cene ovih proizvoda.
Pad cena plemenitih metala nema isti efekat na sve učesnike na tržištu. Oni koji su zlato ili srebro kupovali kada su cene bile na rekordnim nivoima sada beleže pad vrednosti te imovine, bar dok je ne prodaju. S druge strane, oni koji plemenite metale kupuju dugoročno, mogu pad cena da vide kao priliku, jer sada istu količinu zlata ili srebra mogu da kupe jeftinije nego pre nekoliko meseci. Naravno, pod uslovom da imaju slobodan novac za takvu kupovinu.
Zbog toga sadašnje kretanje više liči na tržišnu korekciju nego na preokret dugoročnog trenda. Osnovni faktori koji podržavaju plemenite metale - geopolitička neizvesnost, inflatorni rizici, visoki nivoi javnog duga i kupovine centralnih banaka - nisu nestali. Ali u kratkom roku prevagu imaju dolar, kamatne stope, prinosi na obveznice i potreba investitora da realizuju profit posle snažnog rasta.