Finansijski stručnjak za "Dnevnik"
MENJAJU SE RATE ZA STAMBENE KREDITE: Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu, a evo kako će to uticati na građane Srbije
Evropska centralna banka-ECB, podigla je svoju referentnu kamatnu stopu sa dva na 2,25 odsto, a cilj je da se na taj način obuzda inflacija, koja se u Evropskoj uniji gotovo udvostručila od januara do aprila.
Ta odluka odraziće se i na bankarsko tržište u Srbiji, pre svega na korisnike kredita indeksiranih u evrima, ukazuje za „Dnevnik” bankar i finansijski strateg Vladimir Vasić.
Po njegovim rečima, rate kredita biće veće, a koliko će povećanje iznositi zavisi pre svega od perioda otplate, odnosno od toga kada je kredit podignut.
Što je duži period otplate, to je veće povećanje duga
Treba napomenuti da Euribor i referentna kamatna stopa Evropske centralne banke (ECB) nisu isto, ali su međusobno veoma blisko povezani.
Dok referentne stope određuje Evropska centralna banka kao instrument monetarne politike, Euribor predstavlja tržišnu kamatnu stopu po kojoj komercijalne banke unutar evrozone pozajmljuju novac jedna drugoj.
– Rast referentne kamatne stope sigurno nije dobra vest za one koji imaju kredite, pre svega stambene – kaže Vasić. – Rata će svakako biti viša za sve koji su uzeli pozajmicu, a najviše za one koji su to učinili nedavno, jer bi mesečno opterećenje po tom osnovu moglo biti veće za oko 50 evra. Onima koji kredit otplaćuju već desetak godina povećanje rate biće manje.
0,25 procentnih poena povećana referentna kamata ECB
On ukazuje da se ne može sa sigurnošću reći koliko će dugo važiti nova referentna kamatna stopa i koliko će dugo rate biti više, jer to zavisi od inflacije i kretanja inflatornih trendova u Evropskoj uniji.
– To je i razlog što je Evropska centralna banka reagovala i podigla referentnu kamatnu stopu, ali svakako ne treba očekivati da će to trajati kraće od šest do devet meseci. U slučaju rasta inflacije tokom tri meseca, potrebno je dva do tri puta više vremena da bi se ona vratila na prethodni nivo – ukazuje Vasić.
Da će se povećanje referentne kamatne stope sa dva na 2,25 odsto odraziti i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite s promenljivom kamatnom stopom, smatra i profesor ekonomije Dragan Đuričin.
On je za RTS izjavio da je reč o očekivanom potezu centralne banke, čiji je osnovni zadatak kontrola inflacije, a da su glavni razlozi inflatornih pritisaka rast cena energenata, nafte, gasa i veštačkog đubriva, kao i poremećaji u snabdevanju izazvani geopolitičkim krizama, poput one u Iranu.
Treba imati poverenje u NBS
Dragan Đuričin ocenio je da Narodna banka Srbije ima dovoljno prostora da svojim merama podrži bankarski sektor i očuva kreditnu aktivnost. Podsetio je da je inflacioni cilj u Srbiji tri odsto, uz odstupanje od plus ili minus 1,5 procentnih poena, kao i da je NBS prethodnih godina uspešno održavala monetarnu stabilnost.
– Treba imati poverenje u NBS, ne samo zato što Srbija ima investicioni kreditni rejting, već i zato što su prošle godine Međunarodni monetarni fond i Svetska banka svrstali NBS među tri najbolje ocenjene centralne banke sa kreditnim rejtingom 3A minus – rekao je profesor.
Prema njegovim rečima, povećanje kamatnih stopa u evrozoni uticaće i na Euribor, koji je jedan od elemenata za obračun kamatnih stopa na kredite u Srbiji.
– Za nas je bitna ova stopa od 2,25 odsto jer indikativno utiče na jedan od dva dela kamate koje naše poslovne banke obračunavaju na sve vrste pozajmica, od keš kredita do stambenih kredita – rekao je Đuričin. – Koliko će rast rata kredita biti osetan zavisi od roka otplate i perioda usklađivanja kamatne stope. Što je duži period otplate, to je veće povećanje duga. Što je kraći period usklađivanja, na tri ili šest meseci, to je veće povećanje rate.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.