Crna statistika naših šuma: U Srbiji posečeno 5,65 miliona kubika drveta, većina završi u šporetima umesto u fabrikama nameštaja
U Srbiji je tokom 2025. godine posečeno ukupno 5.655.850 kubnih metara drveta, pokazuju prethodni podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Najveći deo posečene drvne mase, oko 3,3 miliona kubika ili 59 odsto, upotrebljen je kao ogrevno drvo, što pokazuje da drvo i dalje predstavlja jedan od najvažnijih energenata za veliki broj domaćinstava.
59 odsto posečenog drveta u Srbiji koristi se za grejanje
Najintenzivnija seča zabeležena je u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije, gde je posečeno više od 2,5 miliona kubnih metara drveta, što čini gotovo polovinu ukupne seče u zemlji. Odmah iza nalazi se Region Južne i Istočne Srbije sa 2,38 miliona kubika. Znatno manji obim radova evidentiran je u Vojvodini, gde je posečeno 697.425 kubnih metara, dok je u Beogradskom regionu zabeleženo svega 78.464 kubika.
Podaci pokazuju da se gotovo celokupna seča obavlja u šumama, jer je van šumskih područja posečeno svega 23.543 kubna metra drveta. Dominiraju lišćari, čija je posečena zapremina dostigla 5,18 miliona kubika, dok je četinara posečeno nešto više od 475.000 kubnih metara.
Privatnici isekli više
U privatnim šumama tokom 2025. godine posečeno je više drveta nego u državnim. U privatnom vlasništvu evidentirana je seča od 2,87 miliona kubnih metara, dok je u državnim šumama posečeno 2,79 miliona kubika.
Razlika nije velika, ali pokazuje da privatni sektor ima sve značajniju ulogu u gazdovanju šumskim resursima.
Najveći deo radova na seči obavili su građani, koji su posekli više od tri miliona kubnih metara drveta, od čega je čak 2,15 miliona kubika iskorišćeno za ogrev. Šumarska preduzeća učestvovala su sa 2,11 miliona kubnih metara, dok je učešće drvne industrije i ostalih preduzeća bilo znatno manje.
Prema procenama stručnjaka, glavni razlog što Srbija ima tako visok udeo ogrevnog drveta jeste činjenica da se više od 800.000 domaćinstava i dalje greje na drva, često koristeći energetski neefikasne i zastarele peći.
U Evropskoj uniji se direktno iz šuma za ogrev koristi oko 25 odsto ukupno posečenog drveta, prema podacima Eurostata. To znači da Srbija, gde se oko 50 do 60 odsto posečenog drveta koristi direktno za grejanje, troši dvostruko više sveže posečenog drveta za ogrev nego što je prosek u Evropskoj uniji.
697.425 kubnih metara drveta posečeno je u Vojvodini
Ipak, slika o energetskom korišćenju drveta u Evropi je složenija. Kada se posmatra celokupna drvna masa koja na kraju završi u energetskom sektoru Evropske unije — uključujući grejanje, toplane i elektrane — taj procenat raste na oko 47 odsto.
Ključna razlika je u poreklu drveta. U Srbiji najveći deo ogreva dolazi u obliku primarnog drveta — stabla se seku i direktno koriste za grejanje. Industrijska prerada drveta za proizvodnju nameštaja i građevinskog materijala manje je razvijena, pa samim tim ima i manje otpada koji bi mogao da se koristi za proizvodnju peleta i drugih energenata.
U Evropskoj uniji samo oko polovine drvnog ogreva dolazi direktno iz šume. Ostatak čine sekundarni izvori — ostaci iz drvne industrije, kao što su piljevina, kora i strugotina, kao i reciklirano drvo.
E. D. N.