Zašto je Nikola Tesla pozirao samo pod plavim svetlom? Tajna "Plavog portreta" koja inspiriše i danas
Svima nam je dobro poznata plava novčanica od 100 dinara sa likom Nikole Tesle, ali malo ko zna da veza između jednog od najvećih svetskih umova i ove specifične nijanse krije duboku, gotovo mističnu umetničku priču.
O ovoj slabo poznatoj epizodi iz života srpskog genija govorila je direktorka Muzeja Nikole Tesle u Beogradu Ivona Jevtić.
Ona je podsetila na jedini portret za koji je Tesla ikada pristao da pozira u svom životu, a koji je u istoriji umetnosti i nauke ostao upamćen kao "Plavi portret".
Između nauke i umetnosti
Iako ga pamtimo prevashodno kroz njegove revolucionarne izume, Tesla je bio čovek izuzetno širokih vidika, duboko povezan sa kulturom i umetničkim stvaralaštvom.
"Tesla je voleo umetnost, kako likovnu, tako i muzičku i književnu. Divio se talentovanim umetnicima, i tokom januara 1916. godine pristao je da pozira ekstravagantnoj mađarskoj aristokratkinji, slikarki i princezi Vilmi LJvov-Parlagi", objašnjava Ivona Jevtić.
Međutim, kako je Tesla bio prepoznatljiv po svojim specifičnim navikama i nepopustljivim principima, ova saradnja nije mogla da prođe bez njegovog ličnog pečata. Slavan po tome što je odbijao umetnike koji su želeli da ovekoveče njegov lik, u ovom slučaju je napravio izuzetak, ali pod veoma neobičnim okolnostima.
Jedinstven uslov velikog vizionara
Da bi stao pred platno mađarske princeze, Tesla je imao zahtev od kog nije želeo da odstupi – kreirao je sopstveni svetlosni ambijent u ateljeu.
"Prema svedočenjima, Tesla je imao jedan poseban uslov. Želeo je da pozira pod plavim svetlom. Tako je nastao portret koji danas poznajemo kao čuveni 'Plavi portret' Nikole Tesle", navodi direktorka Muzeja.
Kako umetnički izvori beleže, velikom izumitelju se nije dopalo prirodno svetlo u ateljeu princeze, pa je insistirao na postavljanju jakih svetiljki čija je svetlost filtrirana kroz plavo staklo, stvarajući tako iluziju specifičnog "severnog svetla".
Simbol energije i tišine
Razlozi zbog kojih je Tesla izabrao baš ovu svetlosnu atmosferu ostali su delimično enigma, ostavljajući prostor za različita tumačenja njegovog unutrašnjeg sveta.
"Možemo samo da nagađamo zbog čega je Tesla insistirao na plavom svetlu. Ipak, ono za nas simbolizuje svetlost, energiju, tišinu, misli i viziju čoveka koji je promenio tok jednog vremena", ističe Jevtić.
Danas se original ovog neprocenjivog dela ne nalazi na Balkanu. Nakon smrti princeze LJvov-Parlagi, portret je prodat na aukciji 1924. godine, a njegova sudbina je dugo bila misterija za javnost. Danas se original čuva u kolekciji Ludviga Nisena u gradu Huzumu, u Nemačkoj.
Ipak, domaća publika i svi posetioci glavnog grada imaju priliku da uživaju u ovoj magičnoj viziji velikog naučnika. Kako zaključuje Ivona Jevtić, verna replika ovog remek-dela izložena je i nalazi se u stalnoj postavci Muzeja Nikole Tesle u Beogradu.