Srbija oborila rekord u spoljnoj trgovini: Izvoz vredan 33 milijarde evra - evo šta najviše ide na strana tržišta
Srbija je tokom 2025. godine ostvarila spoljnotrgovinsku robnu razmenu vrednu gotovo 75 milijardi evra, što je za 7,7 odsto više nego godinu ranije.
Ipak, uprkos rastu izvoza, zemlja je godinu završila sa trgovinskim deficitom od 8,8 milijardi evra, pokazuju konačni podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Na strana tržišta plasirano je robe u vrednosti od 33,1 milijardu evra, što je rast od 8,4 odsto, dok je uvoz dostigao 41,9 milijardi evra, odnosno bio je veći za 7,2 procenta nego u 2024. godini. Dobra vest je da je pokrivenost uvoza izvozom povećana sa 78,2 na 79 odsto, što ukazuje da je izvoz rastao brže od uvoza.
Najveći deo srpskog izvoza i dalje čine proizvodi namenjeni reprodukciji u industriji, koji učestvuju sa više od 61 odsto, dok je roba široke potrošnje zastupljena sa 27,1 procenat, a oprema sa 11,7 odsto.
Iz Kine stiglo najviše robe, a Nemačka ostala naše najvažnije izvozno tržište
Kada je reč o pojedinačnim proizvodima, električne mašine i aparati ubedljivo su najvažniji srpski izvozni adut. Njihov izvoz dostigao je 3,58 milijardi evra, a slede drumska vozila sa 2,26 milijardi evra, metalne rude i otpaci metala sa 2,08 milijardi, obojeni metali sa 1,97 milijardi i proizvodi od kaučuka sa 1,70 milijardi evra.
Najveći deo izvoza električnih mašina čine kablovski setovi, elektronske komponente, transformatori i druga elektrooprema, dok se kod drumskih vozila pre svega radi o automobilima i auto-delovima. U kategoriji proizvoda od kaučuka dominiraju automobilske i teretne gume, ali i ostali gumeni proizvodi za industriju.
Vojvodina najviše prodala na svetskoj pijaci
Posmatrano po regionima, Vojvodina je ponovo bila najveći izvoznik u Srbiji, sa udelom od 32,2 odsto u ukupnom izvozu, dok je Beogradski region ubedljivo najveći uvoznik, jer je preko njega realizovano 45,4 odsto ukupnog uvoza zemlje.
Ovi podaci, međutim, odražavaju sedište vlasnika robe, a ne nužno mesto njene proizvodnje, pa se veliki deo uvoza energenata statistički evidentira u Beogradu i Vojvodini, iako je namenjen čitavoj Srbiji.
S druge strane, Srbija je najviše uvozila električne mašine i aparate, u vrednosti od 2,79 milijardi evra, zatim drumska vozila (2,06 milijardi), naftu i naftne derivate (2,04 milijarde), lekove i farmaceutske proizvode (1,93 milijarde) i industrijske mašine za opštu upotrebu (1,77 milijardi evra). Ovi podaci pokazuju da domaća privreda istovremeno izvozi složene industrijske proizvode, ali i u velikoj meri zavisi od uvoza energenata, mašina i savremene tehnologije.
79 odsto pokrivenost izvoza uvozom
Najvažnije izvozno tržište Srbije i dalje je Nemačka, u koju je plasirano robe vredne više od 5,08 milijardi evra. Slede Italija (2,25 milijardi evra), Bosna i Hercegovina (2,05 milijardi), Kina (1,87 milijardi) i Mađarska (1,53 milijarde evra).
Na uvoznoj strani ubedljivo dominira Kina, iz koje je uvezena roba vredna 6,43 milijarde evra, pre svega telefoni i laptopovi. Slede Nemačka (4,89 milijardi evra), Italija (2,75 milijardi), Turska (2,19 milijardi) i Mađarska (1,91 milijarda evra).
33,1 milijarda evra izvoz
Iako je najveći deo spoljnotrgovinske razmene ostvaren sa zemljama Evropske unije, koje učestvuju sa 58,3 odsto ukupne razmene, Srbija i dalje najveći suficit beleži u trgovini sa zemljama CEFTA. Sa ovim partnerima ostvaren je suficit od skoro tri milijarde evra, zahvaljujući izvozu žitarica, drumskih vozila, pića, naftnih derivata i farmaceutskih proizvoda.