Zlato za tri meseca potonulo 17 odsto: I kupovina plemenitog metala je lutrija
U nesigurnim vremenima, obeleženim ratovima, geopolitičkim potresima i velikim oscilacijama na finansijskim tržištima, sve više investitora nastoji da rizik smanji raspoređivanjem kapitala u različite oblike imovine.
Istu dilemu imaju i građani koji žele da sačuvaju vrednost svoje ušteđevine, pa se sve češće pitaju da li je bankarska štednja dovoljna ili je deo novca pametnije usmeriti u zlato, nekretnine ili drugu materijalnu imovinu.
Iako depoziti stanovništva u Srbiji nastavljaju da rastu i krajem aprila dostigli su 2.485 milijardi dinara, odnosno oko 21,2 milijarde evra, sve je veće interesovanje za alternativne oblike ulaganja. Rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku, nestabilnost cena energenata i strah od novih inflatornih talasa podstiču građane da traže sigurnije načine očuvanja vrednosti kapitala.
6,8 odsto pad cene zlata za mesec dana
Međutim, ni zlato nije garancija sigurne zarade. Prema izveštaju Svetskog saveta za zlato, globalni ETF fondovi pokriveni fizičkim zlatom u junu su zabeležili neto odliv kapitala od 8,9 milijardi dolara, posle nekoliko meseci snažnih priliva. To pokazuje koliko se raspoloženje investitora može brzo promeniti i koliko je tržište osetljivo na promene očekivanja.
Zlato može biti dobro za očuvanje vrednosti imovine na duži rok, ali nije bezrizična investicija
Direktor kompanije „Taveks zlato&srebro“ Georgij Hristov ističe da kratkoročne oscilacije ne treba posmatrati izdvojeno od dugoročnih kretanja.
– I pored privremenih odliva u junu, zlatni ETF fondovi su u prvoj polovini godine ostali u plusu. To pokazuje da investitori i dalje vide zlato kao važan deo diverzifikovanog portfolija, a ne kao samostalnu investiciju – kaže Hristov.
On naglašava da su veliki institucionalni investitori u daleko povoljnijem položaju od građana. Raspolaže većim kapitalom, analitičkim timovima i mogućnošću da ulaganja raspodele na više tržišta, pa lakše ublažavaju gubitke kada cene naglo osciliraju.
Ne igra se na jednu kartu
Investiranje nije traženje jedne vrste imovine koja će uvek donositi najveći prinos.
- Ključ je u dobro izbalansiranom portfoliju, a diverzifikacija ostaje jedan od osnovnih principa uspešnog ulaganja – naglašava Hristov.
S druge strane, mali investitori najčešće kupuju zlato onda kada mu je cena već visoka, pod uticajem vesti o ratovima, inflaciji ili mogućoj ekonomskoj krizi. Ako im novac ubrzo zatreba, mogu biti prinuđeni da prodaju po nižoj ceni i, zbog razlike između kupovne i prodajne cene, ostvare gubitak.
4.832 dolara zlato bilo u aprilu
Zlato zato može biti dobro sredstvo za očuvanje vrednosti imovine na duži rok i zaštitu od pojedinih tržišnih rizika, ali nije bezrizična investicija. Oni koji ga kupuju isključivo s očekivanjem brze zarade lako mogu da se suoče sa gubicima, jer se cena plemenitog metala ponekad menja veoma naglo.
Kretanje cene zlata poslednjih meseci najbolje pokazuje koliko je ovo tržište nestabilno. Sredinom aprila unca je vredela oko 4.832 dolara, da bi krajem juna pala na oko 3.959 dolara. Potom se delimično oporavila, ali je sredinom jula ponovo iznosila oko 4.024 dolara za uncu. To znači da je za samo tri meseca izgubila približno 17 odsto vrednosti, dok je samo tokom poslednjih mesec dana pad iznosio oko 6,8 odsto. Ovakva kretanja potvrđuju da se ni zlato ne može smatrati investicijom bez rizika, posebno za one koji ulaze na tržište u trenucima kada su cene blizu istorijskih maksimuma.