DOSTA JE UCENA, KRAJ ZA BUGARSKO I HRVATSKO USLOVLJAVANJE! EU pred odlukom da oduzme članicama MOĆNO ORUŽJE: Crnoj Gori je odavno stavljen "spisak želja", ali i drugima
Ukidanje prava veta u Evropskoj uniji (EU) donelo bi državama Zapadnog Balkana, po svemu sudeći, ozbiljan podsticaj u evrointegracijama, jer bi izbilo iz ruku ucenjivački potencijal EU članicama u komšiluku.
Da se upravo takav mehanizam često koristi pokazuje primer Hrvatske, koja je Crnoj Gori praktično predstavila čak šest uslova za ulazak u EU, ali i Bugarske koja trenutno blokira pregovore Severnoj Makedoniji.
Rezultat uvođenja sankcija Rusiji mogao bi, između ostalog, da bude i reformisanje Evropske unije i ukidanje prava veta državama članicama. O tome se uveliko priča nakon što je Grčka nedeljama blokirala donošenje 21. paketa sankcija Rusiji jer je tražila izuzeće za brodove kompanije Dinagas.
Evropi je dosta "neposlušnih"
Atina je nedeljama zahtevala izuzeće od sankcija za brodove kompanije Dinagas kako bi mogli da nastave transport profitabilnog ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) i to je bio uslov koji je Grčka postavila da bi pristala na niz drugih mera usmerenih protiv ruskog finansijskog sistema i prihoda od izvoza nafte.
Prema navodima "Fajnenšel tajmsa", tri zvaničnika EU su rekla da se trenutno radi na pronalaženju načina da se ograniči ova taktika, koja postaje sve češća u pregovorima.
Trenutno je za tu temu najviše zainteresovana Crna Gora koja je napredovala na evropskom putu, ali se pred "ciljnom ravninom" suočila sa spiskom zahteva iz Zagreba za "poboljšanje bilateralnih odnosa".
Ako se ima u vidu da Severna Makedonija godinama muku muči, prvo zbog odnosa sa Grčkom, a potom i sa Bugarskom, a da i Srbiju može da sačeka spisak želja iz Hrvatske, jasno je zbog čega gotovo svima u regionu ne prija "evropsko pravo veta".
Podsetimo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Edi Rama, premijer Albanije, još u februaru ove godine poručili su da ne insistiraju na članstvu u EU, ni na pravu veta, nego na prijemu svojih zemalja u jedinstveno evropsko tržište i Šengensku zonu.
Obradović: Gubitkom veta male članice ostaju bez snage, najbolji primer - Grčka
Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu navodi za "Blic" da je pitanje veta u pogledu donošenja ključnih odluka unutar EU, kao što su proširenje, spoljna i bezbednosna politika, već dugo domen rasprave o uređenju EU.
- Verovatno je da bi takav potez uticao na razbijanje politickog jedinstva unutar članica, a sa druge strane, manje članice bi izgubile snagu koju iz samog veta crpe, što smo videli na primeru Grčke. Regionalni sporovi i uslovljavanja se rešavaju na drugim adresama - ocenjuje Obradović.
Sa druge strane, kako kaže, uvođenje "hibridnog modela odlučivanja za nove članice je nešto što bi bilo delotvorno kao zaštitna klauzula za ubrzan prijem".
- I to je trag i logika kojom se vodi predsednik Vučić kada nudi model uslovnog faznog pristupanja sa ograničenim pravom veta, a fakticki potpun ekonomski i vizni pristup. Teme odlučivanja su najkompleksnije do sada i uvek su između političke zrelosti, strateške vizije i nacionalnih interesa država članica - smatra Obradović.
Dodaje da smatra da će ova tema od cele Evrope iziskivati "mnogo više političkog umeća", jer je u pitanju veliki presedan.
- Ukoliko dođe do presedana, pred celom Evropom će biti zahtev za mnogo više političkog umeća kako bi se tim procesom upravljalo u jedinstvu kao i do sada, uz konsultacije raznih nivoa - zaključuje Obradović.
Latinović: EU je isrpljena od pokušaja da pronađe konsenzus
Branka Latinović, nekadašnja ambasadorka pri OEBS-u, nije iznenađena sve većim mukama u EU zbog postizanja konsenzusa prilikom odlučivanja.
- Konsenzus je demokratska procedura za postizanje dogovora. Uvek se pronađe rešenja ako postoji volja. Istina je da ti pregovori traju dugo, ali se dolazi do rešenja kao sada u slučaju 21. paketa sankcija Rusiji. Sada je problem bio sa Grčkom, ranije je prepreka bio Viktor Orban, bivši premijer Mađarske. Svako tu štiti svoje interese - analizira Latinović za Blic".
Kako kaže, EU je dosta iscrpljena i umorna od pokušaja da se pronađe konsenzus u odlučivanju.
- Zbog toga se razmišlja o promeni modaliteta kada će se odluka u EU donositi kosenzusom, a kada ne. Male članice EU svakako imaju otpor prema ukidanju konsenzusa. Njima je bitno da zaštite nacionalni interes. Sada je na dnevnom redu konsenzus u vezi sa prijemom novih članica. Državama u regionu trebalo bi da bude glavni cilj napredak na evropskom putu i zatvaranje svih poglavlja - navodi Latinović.
"Ulazak u EU lakši ako Brisel ostane zainteresovan za proširenje"
Dodaje da će ulazak u EU biti lakši ako Brisel ostane zainteresovan za proširenje.
- Tako je, recimo, EU bila zainteresovana za ulazak Hrvatske u EU, pa je toj državi pre ulaska u EU predložila da na arbitraži reši spor sa Slovenijom što su obe zemlje prihvatile. I tako je Hrvatska ušla u EU - podseća Latinović.
Spor Hrvatske i Slovenije
Nakon sticanja nezavisnosti, Slovenija i Hrvatska su se sukobljavale oko pitanja granice, posebno u Piranskom zalivu. Pitanje pristupa međunarodnim vodama bilo je problem za Sloveniju. Ona je tvrdila da ima pravo na izlaz na otvoreno more, dok je Hrvatska tvrdila suprotno. Kako je Slovenija postala članica EU 2004. godine, iskoristila je svoj status da insistira na rešavanju ovog pitanja kao uslov za nastavak pregovora Hrvatske sa EU. Potpisani sporazum iz 2009. godine, delimično na štetu Hrvatske, dao je mogućnost da ona postane član EU 2013. godine.
Šta Hrvatska zamera Crnoj Gori
A kada je reč o Hrvatskoj i Crnoj Gori, Zagreb je nedavno isporučio Podgorici spisak zahteva.
U pismu, Hrvatska je pozvala Crnu Goru na "odlučne korake, konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim bilateralnim pitanjima", uz podsećanje da su dobrosusedski odnosi jedan od ključnih političkih kriterijuma u procesu proširenja EU.
U pismu se navodi i da EU "ne može i ne želi da uvozi bilateralne sporove" zbog čega se zaključuje da se "otvorena pitanja moraju rešiti kako ne bi opterećivala pristupni proces".
Zagreb je poručio da od Podgorice očekuje konkretne pomake u vezi sa šest zahteva:
-Obeštećenje bivših logoraša
-Nastavak potrage za 14 nestalih osoba iz rata
-Procesuiranje ratnih zločina
-Rešavanje imovinsko-pravnih zahteva hrvatskih državljana
-Očuvanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj
-Nastavak razgovora o razgraničenju na moru, te povrat školskog broda "Jadran"
EU intergacije u regionu
Put do članstva u EU se grubo deli na nekoliko faza: podnošenje zahteva, dobijanje statusa kandidata, otvaranje pregovora (po poglavljima/klasterima) i na kraju zatvaranje pregovora i članstvo.
Evo kakvo je trenutno stanje "na terenu", kada je Zapadni Balkan u pitanju:
Crna Gora: Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja, ali je godinama bila u zastoju oko njihovog zatvaranja. Ključni momenat se desio dobijanjem pozitivnog IBAR-a (Izveštaj o ispunjenosti privremenih merila za ključna poglavlja 23 i 24 koja se tiču vladavine prava). To je Crnoj Gori omogućilo da konačno počne da zatvara ostala poglavlja. Glavni izazovi su reforma pravosuđa, borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, kao i stabilnost političkih institucija
Srbija: Status kandidata od 2012. godine. Do sada je otvoreno 22 od 35 poglavlja (odnosno dva klastera po novoj metodologiji), a privremeno su zatvorena dva. Sada se čeka na otvaranje Klastera 3, a vodeće EU institucije nedavno su istakle da su ostvareni uslovi za otvaranje ovog klastera. Brisel naglašava potrebu za reformama u oblasti vladavine prava, slobode medija, kao i usklađivanje spoljne politike Srbije sa EU (pre svega kada je reč o sankcijama Rusiji)
Albanija: Nakon što je godinama bila blokirana u paketu sa Severnom Makedonijom, Albanija se uspešno "odvojila" i zvanično otvorila prvi klaster pregovora (osnove) krajem 2024. godine. Glavni izazovi su reforma pravosudnog sistema (koja je već dugo u toku kroz takozvani "veting" sudija), borba protiv korupcije i pranja novca
Severna Makedonija: Otvoreni pregovori, ali u praktičnoj blokadi. Severna Makedonija je rekorder po čekanju - status kandidata ima još od 2005. Nakon što je rešila višedecenijski spor oko imena sa Grčkom, usledila je nova rampa, ovog puta od strane Bugarske. Da bi zapravo počela da otvara poglavlja, Severna Makedonija mora da ispuni uslov iz pregovaračkog okvira i promeni svoj Ustav kako bi u njega uvrstila bugarsku manjinu, za šta trenutno ne postoji politički konsenzus u zemlji
Bosna i Hercegovina: BiH je dobila status kandidata krajem 2022. godine, a u proleće 2024. Evropski savet je doneo odluku o otvaranju pristupnih pregovora. Međutim, pre nego što se održi prva međuvladina konferencija i pregovori zapravo počnu na tehničkom nivou, BiH mora da ispuni niz uslova (tzv. 14 ključnih prioriteta). Glavni izazovi su duboke unutrašnje političke podele, nefunkcionalnost državnih institucija i sprovođenje kompleksnih ustavnih i izbornih reformi.