TRAM NAPAO ”RATNE PROFITERE” Zalihama kraj za 43 dana - SAD troše poslednje rezerve nafte
Sjedinjene Američke Države ušle su u jednu od najosetljivijih energetskih situacija u poslednjih nekoliko decenija.
Zbog višemesečnog rata sa Iranom i zatvaranja Ormuskog moreuza, Vašington je bio primoran da ubrzano prazni svoje strateške rezerve nafte kako bi ublažio rast cena goriva i sprečio još veći udar na privredu.
Prema podacima firme "Bank of America Global Research", američke Strateške rezerve nafte (SPR) pale su na najniži nivo od 1983. godine. U skladištima se trenutno nalazi oko 304,8 miliona barela, što je dovoljno za svega 43 dana američke potrošnje, piše Jahu fajnens.
Ormuski moreuz pokrenuo energetsku krizu
Zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi gotovo petina svetskog izvoza nafte, izazvalo je snažne poremećaje na globalnom tržištu energenata. Tokom pet meseci sukoba komercijalni brodovi nisu mogli nesmetano da prolaze ovom rutom, zbog čega su cene nafte naglo porasle, a brojne države bile su primorane da uvode vanredne mere.
Administracija predsednika Donalda Trampa odgovorila je puštanjem 172 miliona barela iz strateških rezervi tokom perioda od 120 dana. Do sada je na tržište plasirano više od 108 miliona barela, dok su zalihe pale na istorijski nizak nivo.
Tramp upozorio da rezerve nisu neiscrpne
Još sredinom juna predsednik SAD-a Donald Tramp upozorio je da se Sjedinjene Države ne mogu beskonačno oslanjati na strateške rezerve.
"Ostaćemo bez rezervi za oko četiri nedelje. Doći će trenutak kada jednostavno nećemo imati odakle da uzmemo naftu", rekao je tada Tramp.
Istog dana potpisan je memorandum o razumevanju sa Iranom, koji je trebalo da otvori put ka denuklearizaciji i bezbednom prolazu brodova kroz Ormuski moreuz. Međutim, primirje nije dugo potrajalo. Borbena dejstva obnovljena su 8. jula, što je izazvalo novi talas rasta cena energenata.
Cene nafte ponovo skočile
Nakon nastavka sukoba, cena severnomorske nafte Brent porasla je za 5,2 odsto, na 78,02 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta poskupela 4,4 odsto, na 73,52 dolara.
Posledice su se brzo prelile na ostatak sveta. Južna Koreja, Tajland, Vijetnam i Bangladeš uveli su vanredne mere štednje energije, uključujući ograničenja korišćenja klima-uređaja i posebna pravila za saobraćaj kako bi smanjili potrošnju goriva.
Istovremeno, Kina je smanjila uvoz sirove nafte za oko 3,5 miliona barela dnevno, spuštajući ga sa približno 11 miliona na oko 7,8 miliona barela dnevno. Zahvaljujući rezervama koje se procenjuju na gotovo 1,4 milijarde barela, Peking trenutno ima znatno veći manevarski prostor od Sjedinjenih Država.
Tramp napao naftne gigante
Dok pokušava da obuzda rast cena goriva, Tramp je oštro kritikovao najveće američke naftne kompanije, među kojima su ExxonMobil i Chevron, optužujući ih da ostvaruju ogromne profite zahvaljujući ratnoj krizi.
"Zarađuju previše novca. Previše novca", rekao je američki predsednik i pozvao kompanije da snize cene goriva na benzinskim pumpama.
Međutim, vodeći proizvođači nafte odgovaraju da maloprodajne cene ne određuju direktno oni, već da ih pre svega diktiraju globalna kretanja cena sirove nafte, koja su zbog sukoba na Bliskom istoku i dalje pod snažnim pritiskom.
Analitičari upozoravaju da čak i kada cene sirove nafte počnu da padaju na svetskim berzama, vozači to neće odmah osetiti. Istorijski gledano, potrebno je nekoliko nedelja da se niže nabavne cene preliju i na benzinske pumpe.
Rat na Bliskom istoku tako sve više prerasta u globalni ekonomski problem. Dok se tržišta nadaju trajnom prekidu sukoba, strateške rezerve najveće svetske ekonomije nastavljaju da se tope, ostavljajući Vašington sa sve manje prostora za odgovor ukoliko energetska kriza potraje.