BOGAT PROGRAM JUBILARNOG FESTIVALA „ĆIRILICOM” U BUDVI Ćirilo i Metodije, Who Are You
Jubilarni, deseti festival „Ćirilicom“ otvoren je sinoć na Trgu između crkava u Starom gradu Budve i tokom naredne tri sedmice, do 15. septembra, manifestacija će kroz književnost, pozorište, muziku, operu, likovnu umetnost i programe posvećene kulturnom i duhovnom nasleđu ponuditi jedno od najobuhvatnijih izdanja u svojoj desetogodišnjoj istoriji.
„Kada smo krenuli u ovu priču, imali smo viziju koja danas, u svom desetom, jubilarnom izdanju, doživljava svoj vrhunac. Naša misija ostaje nepromenjena - afirmacija kulturnih vrednosti kroz prizmu međusobnog razumevanja različitih kultura koje su se vekovima ukrštale na ovim prostorima“, kazao je Radomir Uljarević, direktor i glavni urednik festivala, inače predsednik Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore.
Jubilarno izdanje festivala donosi nekoliko pozorišnih naslova, među kojima je i večerašnja premijera predstava “Ćirilo i Metodije, Who Are You” makedonskog pisca i diplomate Jordana Plevleša u režiji Gorana Bjelanovića. Publika će biti u prilici da vidi i balet “Nečista krv” u koreografiji Miloša Isailovića na muziku Ane Krstajić, “Put oko sveta”, autorski projekat Jelena Kajgo i predstavu “Vladalac” Jelene Jovanović u režiji Marka Misirača, kao i „Jelenu Anžujsku” Jelene Kajgo u režiji Tatjane Mandić Rigonat, a najavljena je i premijera komične opere „Il segreto di Susan“ (Suzanina tajna), jedočinke koju je početkom prošlog veka komponovao Ermano Volf-Ferari. Program će obuhvatiti takođe autorske književne večeri i razgovore, među kojima su predstavljanje knjige Mitropolita Joanikija “Duh diše gdje hoće”, veče posvećeno Draganu Hamoviću i njegovoj knjizi “Matični prostori”, program o delu Jovana Delića, predstavljanje romana Igora Marojevića “Majko, pusti me da idem”, kao i tribina „Perspektive pisanja u digitalnom dobu“, a festival će ugostiti i pisca Sinana Gudževića.
Zar sunce ne greje za sve podjednako
Za dramu Jordana Plevneša „Ćirilo i Metodije, Who Are You”, koja je pre nekoliko godina praizvedena u Bukureštu, kada su na njenoj realizaciji sarađivali teatri iz Severne Makedonije, Bugarske, Grčke i Slovenije, profesor na Sorboni Žorž Bani je rekao da se radi o planetarnoj drami koja prvi put u istoriji svetske dramaturgije tretira pitanje da li je moguća civilizacija ljubavi kroz delo sv. Ćirila i Metodij,. „Moji junaci su pandani Ćirila i Metodija iz 9. veka, koje je papa Jovan Pavle II proglasio 1980. svecima zaštitnicima Evrope”, ispričao je Jordan Plevneš za „Dnevnik”. „Uz sve ono što o njima znamo, podsetiću i na to da je Ćirilo je na Trgu Svetog Marka u Veneciji održao govor u kome, rečima ’zar sunce ne greje za sve podjednako’, braneći tezu da svi narodi Evrope treba da govore na svojim jezicima, jer su jezici – dar od Boga… I trebalo je praktično da prođe 11 vekova da Evropa sazna ko su zaista Ćirilo i Metodije. Kada je počeo rat u Ukrajini, bio sam time toliko pogođen, pogotovo sa iskustvom naših bratoubilačkih ratova u Jugoslaviji. I ponovo sam živeo dramu univerzalnosti tragičnog osećanja sveta. Tako se i rodila ideja da napišem dramu. Od antičkih tragičara do danas postojali su jedinstvo vremena i prostora, a sada je po meni tu i jedinstvo opasnosti. I o tome je moja drama Ćirilo i Metodije, Who Are You.
Jedan od posebno izdvojenih programa je koncert Nikodimosa Kabarnosa, koji će biti održan 28. avgusta. Kabarnos je grčki pravoslavni arhimandrit, protopsalt i istaknuti izvođač i pedagog vizantijske muzike, poznat po njegovanju i savremenoj interpretaciji tradicionalnog vizantijskog muzičkog nasleđa. Njegov nastup predstavljaće u tom smislu spoj duhovne tradicije i koncertnog izvođenja, što se prirodno uklapa u koncept festivala. Muzički program upotpuniće koncert Biljane Krstić i orkestra Bistrik, 7. septembra.
Važan deo festivalskog programa čini i kontinuirano negovanje kulturnog nasleđa Budve. Tokom prethodnih izdanja festival je kroz razgovore, izložbe, predstave i druge programe otvarao teme posvećene ličnostima i događajima koji su obeležili istoriju Budve i njenog šireg prostora, od Stefana Mitrova Ljubiše, don Krsta Ivanovića i braće Zanović do Peraških i Paštrovskih isprava, srednjovekovnog Statuta Budve i drugih segmenata lokalne kulturne baštine. Posebno mesto u identitetu festivala zauzima nagrada „Sveti Stefan Štiljanović“, nazvana po poslednjem knezu Paštrovića, koja je tokom prethodnih godina dodeljivana istaknutim domaćim i međunarodnim stvaraocima, među kojima su akademici Zlata Bojović i Jovan Delić. Ovogodišnji festival biće zatvoren 15. septembra razgovorom sa akademikom Dušanom Kovačevićem, ovogodišnjim laureatom nagrade „Sveti Stefan Štiljanović“.