Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

MORAĆE NA SUD Protiv Mila Đukanovića podneta krivična prijava BIVŠI CRNOGORSKI PREMIJER DOVEDEN U VEZU SA VIŠEMILIONSKOM PLJAČKOM BUDŽETA

08.09.2026. 22:01 22:06
Piše:
Izvor:
Kurir.rs
m
Foto: Screenshot / Youtube / BBC News na srpskom

Kompanija "Montenegro Bonus", preko ovlašćenog Advokatskog društva Iustitia i advokata dr Vladana Bojića, podnela je krivičnu prijavu protiv Olega Deripaske, Mila Đukanovića, Igora Lukšića, Aleksandra Kašćelana, Vladimira Kavarića i Srđana Kovačevića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i organizovano kriminalno delovanje u slučaju snabdevanja električnom energijom Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

U prijavi se navodi da je sumnjivom finansijskom šemom iz 2012. godine državni budžet oštećen za desetine miliona evra radi sticanja protivpravne koristi za privatne strukture. 

U krivičnoj prijavi, u koju je Portal RTCG imao uvid, navodi se da je kompanija "Montenegro Bonus" bila prinuđena da preuzme ulogu posrednika i plaća struju koju je KAP trošio, a nikada nije nadoknadio, čime je, kako se tvrdi, svesno ugrožena državna imovina. Prijava obuhvata sumnje na zloupotrebu službenog položaja i organizovano kriminalno delovanje radi sticanja protivpravne koristi za privatne strukture. 

Krivičnom prijavom obuhvaćen je Oleg Deripaska, državljanin Ruske Federacije, koji je kroz vlasničku i upravljačku strukturu faktički i pravno kontrolisao KAP u relevantnom periodu. 

Prijava obuhvata i Mila Đukanovića, predsednika Vlade Crne Gore od 4. decembra 2012. godine, pod čijim je rukovodstvom Vlada vršila osnivačka i upravljačka ovlašćenja nad "Montenegro Bonusom" i regulisala odnose između KAP-a, "Montenegro Bonusa" i EPCG-a. 

Obuhvaćen je i Igor Lukšić, koji je bio predsednik Vlade Crne Gore tokom 2012. godine, kada je uspostavljen mehanizam snabdevanja KAP-a preko "Montenegro Bonusa". 

Prijavljeni su i Vladimir Kavarić, tadašnji ministar ekonomije, Aleksandar Kašćelan, tadašnji izvršni direktor kompanije "Montenegro Bonus", koji je kao zakonski zastupnik neposredno učestvovao u prihvatanju i sprovođenju ugovornog modela i preuzimanju višemilionskih obaveza, kao i Srđan Kovačević, tadašnji predsednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

Pored njih, prijava obuhvata i druga, za sada NN lica, među kojima su visoki javni funkcioneri, službena i odgovorna lica u Vladi Crne Gore, nadležnim ministarstvima, "Montenegro Bonusu", EPCG-u, KAP-u, CGES-u, regulatornoj agenciji za energetiku i drugim organima i preduzećima. Njihov identitet i pojedinačne radnje trebalo bi da budu utvrđeni tokom izviđaja. 

Dug KAP-a premašio 40 miliona evra

U krivičnoj prijavi objašnjeno je da je u drugoj polovini 2012. godine KAP, pod kontrolom Olega Deripaske, imao dug prema Elektroprivredi Crne Gore veći od 40,7 miliona evra, zbog čega je EPCG najavila potpunu obustavu isporuke električne energije od 1. oktobra 2012. godine. 

Kako bi se izbeglo gašenje proizvodnih ćelija KAP-a, a na teret državne imovine, prijavljeni državni funkcioneri i odgovorna lica u preduzećima su, kako se tvrdi u prijavi, ubrzano "umetnuli" stoprocentno državno preduzeće "Montenegro Bonus" kao formalnog posrednika. 

Mehanizam je funkcionisao tako što je "Montenegro Bonus" kupovao električnu energiju od EPCG-a, zaduživao se za nju, a potom je neposredno isporučivao KAP-u, koji tu struju nikada nije platio. 

Time je, prema navodima prijave, "Montenegro Bonus" grubo instrumentalizovan i iskorišćen kao besplatno i nenaplativo sredstvo plaćanja za održavanje privatne proizvodnje KAP-a. 

Podnosioci prijave zahtevaju istragu i finansijsko veštačenje kako bi se utvrdili precizna šteta i odgovornost svih učesnika u ovom, kako su naveli, štetnom aranžmanu. 

Dokazi koje je advokatsko društvo predalo, kako se navodi, ukazuju na to da su državne institucije i preduzeća instrumentalizovani kako bi se pokrili dugovi privatnog investitora na račun javnog interesa. 

Uloga Mila Đukanovića

Tadašnji premijer Milo Đukanović u krivičnoj prijavi se tereti da je, kao saizvršilac ili kroz neki od oblika saučesništva, počinio kvalifikovani oblik krivičnog dela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 3 Krivičnog zakonika Crne Gore. 

Navodi se da je, u svojstvu predsednika Vlade Crne Gore, koju je vodio od 4. decembra 2012. godine, pod njegovim rukovodstvom Vlada vršila osnivačka i upravljačka ovlašćenja nad stoprocentno državnim preduzećem "Montenegro Bonus" i aktivno učestvovala u, kako se tvrdi, štetnom regulisanju odnosa na relaciji KAP - "Montenegro Bonus" - EPCG. 

Đukanović se optužuje da je sa ostalim prijavljenim funkcionerima svesno i sa umišljajem učestvovao u održavanju i produžavanju mehanizma u kojem je "Montenegro Bonus" služio kao formalni posrednik za snabdevanje KAP-a strujom. 

Kako se navodi u prijavi, ovaj aranžman je sprovođen i produžavan iako je Đukanoviću i Vladi bilo poznato da je KAP nesolventan, da je njegov dug prema EPCG-u pre uvođenja ovog modela već premašivao 40,7 miliona evra i da KAP neće ili ne može da plaća električnu energiju koju mu "Montenegro Bonus" isporučuje. 

Tereti se da je iskoristio svoj položaj i ovlašćenja kako bi omogućio da se državna imovina i resursi "Montenegro Bonusa" zloupotrebe kao "besplatno sredstvo plaćanja" za održavanje proizvodnje u privatno kontrolisanom KAP-u, pod kontrolom Olega Deripaske. 

Prema tvrdnjama iz prijave, Deripaskinim strukturama na taj način obezbeđena je protivpravna imovinska korist, odnosno nastavak rada i besplatna struja, dok je "Montenegro Bonusu" naneta direktna višemilionska šteta - više od 10 miliona evra u spornom tromesečju, odnosno oko 25 miliona evra prema današnjoj kupovnoj moći. 

Ukazuje se i na sumnju da je preko zaključaka Vlade, poput onih iz novembra 2012. i kasnijih perioda, svesno koordinisano i omogućeno prelivanje privatnog duga na državni budžet i imovinu "Montenegro Bonusa", bez realne naplativosti instrumenata obezbeđenja. 

U obrazloženju se posebno ističe neuobičajena i, prema podnosiocima prijave, sumnjiva brzina kojom je "Montenegro Bonus", koji se do tada uopšte nije bavio trgovinom električnom energijom na tržištu, uveden u ovaj posao. 

Ceo proces odigrao se za svega nekoliko dana krajem septembra 2012. godine, od 24. septembra do 1. oktobra, kada je počela isporuka struje KAP-u. 

"Ovaj vremenski sklop od svega nekoliko dana dokazuje da administrativne i regulatorne radnje nisu bile deo redovnog i pažljivog poslovnog procesa, već unapred pripremljen deo plana kako bi se stvorio formalni paravan za prelivanje duga na državno preduzeće", navodi se u prijavi.

Ključni element krivične odgovornosti, prema prijavi, leži u sumnji da su svi akteri postupali sa direktnim umišljajem i potpunom svešću o neizbežnosti nastupanja štete. 

Navodi se da su prijavljeni funkcioneri Vlade i uprave znali da je KAP potpuno nesolventan i preopterećen dugovima, kao i da ne može i neće platiti isporučenu struju. 

Uprkos tome što KAP nije platio ni prvi mesečni račun, za oktobar, snabdevanje je nastavljeno i produžavano aneksima ugovora tokom novembra i decembra 2012. godine. "Montenegro Bonus" je, kako se tvrdi, preuzimao milionske obaveze prema EPCG-u bez realnih instrumenata za obezbeđenje naplate od KAP-a. 

Državni funkcioneri Milo Đukanović, Igor Lukšić i Vladimir Kavarić terete se da su iskoristili službeni položaj i prekoračili ovlašćenja, prema članu 416 stav 3 KZ Crne Gore, kako bi privatnoj strukturi Olega Deripaske pribavili protivpravnu korist na štetu državne imovine. 

Aleksandar Kašćelan tereti se za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju prema članu 272 KZ Crne Gore, jer je, kao izvršni direktor "Montenegro Bonusa", prema navodima prijave, svesno potpisivao štetne ugovore i anekse suprotno interesima preduzeća koje mu je bilo povereno. 

Oleg Deripaska i njegove strukture CEAC/En označeni su u prijavi kao direktni korisnici ovog aranžmana koji su preko kontrolisanih entiteta ostvarili neposrednu korist kroz besplatnu energiju i nastavak rada KAP-a. 

Prijavom se ukazuje i na sumnju u postojanje elemenata kriminalnog udruživanja iz člana 401 KZ Crne Gore zbog navodno koordinisanog delovanja u cilju izvršenja ovih krivičnih dela. 

Šteta se danas procenjuje na najmanje 25 miliona evra

Kao dokaz da se, prema tvrdnjama podnosilaca prijave, ne radi samo o hipotetičkoj proceni već o stvarno nastaloj šteti, u obrazloženju se navodi pravosnažna presuda Privrednog suda Crne Gore P-1112/15. 

Tom presudom "Montenegro Bonus" je pravno obavezan da EPCG-u plati dug za isporučenu električnu energiju u iznosu od 13.412.118,12 evra, odnosno glavnicu sa kamatama i troškovima na dan presude, što danas sa zateznim kamatama, prema navodima iz prijave, dostiže više od 17 miliona evra. 

Ukupna šteta, zajedno sa drugim neplaćenim isporukama energenata iz tog perioda, procenjuje se na najmanje 25 miliona evra prema današnjoj kupovnoj moći. 

"Srž prijave je proverljiva i dokumentarna. Od avgusta do kraja decembra 2012. pripremljen je i sproveden mehanizam u kojem je stoprocentno državni Montenegro Bonus, uz potpuno saznanje o višenedeljnom dugu i neplaćanju KAP-a, za svega nekoliko dana regularno osposobljen da formalno preuzme mesto kupca električne energije od EPCG-a; zatim je tri meseca kupovao, zauzvrat isporučivao KAP-u i fakturisao KAP-u, a KAP za to vreme ništa nije plaćao. Rezultat tog tromesečnog plus jedan mehanizma jeste svakako više od 10 miliona tadašnjih evra materijalne štete za Montenegro Bonus, što podnosilac - oštećeni aproksimativno procenjuje na najmanje 25 miliona evra današnje kupovne moći, bez drugih neplaćenih isporuka iz prve polovine 2013, konkretno pre svega juna/jula 2013, čijem se preciznom utvrđivanju može pristupiti tek veštačenjem", navodi se u prijavi.

(Kurir.rs/RTCG)

Izvor:
Kurir.rs
Piše:
Pošaljite komentar