NA VOJVOĐANSKIM POLJIMA POČELO VAĐENJE SLATKOG KORENA Manje repe, ali više šećera; Evo koliko šećerane plaćaju po toni
Sve tri šećerane u Srbiji, Pećincima, Vrbasu i Crvenki, počele su preradu šećerne repe.
Prvi rezultati vađenja industrijske biljke pokazuju da će slatkog korena biti do 45 tona po hektaru, ali proizvođači napominju da se tokom trajanja kampanje prinosi mogu i popraviti, jer se u posao vađenja repe krenulo pre dvadesetak dana.
45 tona po hektaru prinos na početku kampanje
Rod je neujednačen, jer ima njiva gde je koren krupan, ali ima i sitnije repe i dosta trule. Jedino je digestija, sadržaj šećera, dobra, standardna 16 procenata i iznad standarda 16 do 17 procenata – kazao je za „Dnevnik“ agronom Živko Vasin. Zemljoradnička zadruga u Temerinu „Žunji Silak“ ima ugovorenih 450 hektara pod repom, ali trenutno radi uslužno vađenje, i prema onome što je vidljivo na poljima navodi na zaključak da je rod slab – naveo je Vasin.
Tome su doprineli suša, visoke temperature i bolesti biljke, u prvom redu insekt cikada, koji je desetkovao prinose.
Vasin je napomenuo da smo u proteklih šest godina, od 2020. do 2026, imali pet loših godina, a da je samo 2023. godina bila dobra, kada je rod i prinos bio odličan.
„Jedino je digestija dobra, standardna 16 procenata i iznad standarda 16 do 17 procenata” (agronom Živko Vasin)
Ove godine šećerane plaćaju 42 evra po toni repe i daju bonuse na digestiju i ostalo, pa konačna cena po toni je oko 45 evra po toni.
I sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad dr Živko Ćurčić kazao je da početak vađenja repe ukazuje da je repa lošija od očekivanja. – Klimatske promene i bolesti doprinele su da se ne može reći da će prinos biti iznad 45 tona po hektaru – naveo je Ćurčić.
Ratar iz Kisača Jozef Fokman, koga smo juče zatekli u kisačkom ataru očekuje da će imati prinos od svega 37 tona po hektaru, što je malo jer su suša i žega odnele deo reda.
45 evra po toni plaćaju šećerane
Republički zavod za statistiku je izračunao da smo ovog proleća posejali repe oko ili malo iznad 30.000 hektara i procenio da ćemo dobiti prinos od oko 55 tona po hektaru.
Prošlog proleća, po podacima statistike, pod repom je bilo oko 34.400 hektara, ostvaren je prinos od 52,5 tona po hektaru i dobijeno 1,8 miliona tona, od kojih smo u preradi dobili 235.000 tona šećera. Srbija je jedna od retkih zemalja u regionu koja ima dovoljno šećera za domaće potrebe.
Sve manje repe na našim njivama
Po računu Republičkog zavoda za statistiku, šećerne repe imamo za šest procenata manje posejane nego 2024. godine. U poređenju od 2015. do 2024, pod repom je za 16,8 procenata manje posejano industrijske biljke.
Sušna i tropska klima i bolesti doprinose da se ratari okrenu drugim kulturama, bez obzira na to što šećerane pružaju dobre uslove proizvođačima, posebno što znaju unapred cenu novog roda.
Nekada nam je trebalo za domaću potrošnju oko 250.000 tona šećera, ali po podacima Ministarstva poljoprivrede opala je potreba za šećerom i sada nam je dosta oko 220.000 tona za domaćinstva i prerađivačku industriju.
Godišnje se izveze između 20.000 i 40.000 tona belog šećera u zemlje u okruženju.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.