"SLAVICA" JE OBLAČILA ČAK TRI KONTINENTA: U čuvenoj zrenjaninskoj fabrici radilo 330 radnika, šilo se i do 70.000 komada meseč̣no
U Njegoševoj ulici u Zrenjaninu i dalje stoje objekti i natpis koji podsećaju da je tu radilo preduzeće za izradu konfekcije i jorgana „Slavica”.
Osnovana je 1956. godine na temeljima delatnosti Udruženja zanatlija, čiji su se članovi bavili ručnom izradom jorgana, dušeka i konfekcije.
Kustoskinja - etnološkinja Narodnog muzeja Zrenjanin Aleksandra Kozarev kaže da je prvobitna lokacija ovog preduzeća bila u Beogradskoj ulici. Međutim, zbog povećanja obima proizvodnje i broja zaposlenih, kojih je već 1957. godine bilo 150, postojeći objekti više nisu zadovoljavali potrebe preduzeća, pa je „Slavica“ preseljena u prostor nekadašnje Tvornice nameštaja „Pavle Melegi“ u Njegoševoj ulici broj 6.
- Usled sve veće popularizacije jorgana i dušeka od sintetičkih vlakana, početkom 1970-ih godina u „Slavici“ je došlo do preorijentacije na proizvodnju konfekcije. Izrada ručno rađenih dušeka u potpunosti je obustavljena, dok je proizvodnja jorgana nastavljena, ali u znatno smanjenom obimu – navodi Kozarev.
Muzej poziva savremenike
Etnološko odeljenje Narodnog muzeja Zrenjanin radi na dokumentovanju i prikupljanju građe u vezi sa nekadašnjom zrenjaninskom tekstilnom industrijom. Muzej je pozvao sugrađane da se obrate Aleksandri Kozarev ukoliko poseduju predmete koji su nastali ili korišćeni u Industriji tepiha „Proleter“, Fabrici čarapa „Udarnik“, Fabrici šešira „Begej“ ili Radnoj organizaciji „Sloga“. To mogu biti proizvodi, katalozi, fotografije, dokumentacija, nagrade, priznanja, brojevi fabričkih listova - informatora, delovi radne uniforme i drugo.
Takođe, pozvani su i da podele sa Narodnim muzejom svoja sećanja na rad u pomenutim fabrikama.
Svi zainteresovani mogu se obratiti kustoskinji Aleksandri Kozarev putem mejla [email protected], telefona 023 561 841 (lokal 30) ili lično, na adresi Subotićeva 1.
Sredinom 70-ih godina fabrika je imala oko 330 zaposlenih. Mesečno se proizvodilo oko 30.000 pantalona i 40.000 komada raznovrsne dečje konfekcije, a fabrika je imala višegodišnje ugovore za izvoz robe u zemlje poput Nemačke, Danske i Libije.
- Nakon donošenja Zakona o udruženom radu 1976. godine, zrenjaninske fabrike miderske robe, trikotaže i konfekcije - među njima i „Slavica“ - udružile su se u Radnu organizaciju „Sloga“. Pod okriljem „Sloge“, „Slavica“ je počev od 1977. godine funkcionisala kao OOUR – ističe Aleksandra Kozarev.
O tome šta se dešavalo u preduzeću tokom 1980-ih i 1990-ih godina nema nikakvih javno dostupnih podataka. Kako god, „Slavica” je doživela sudbinu brojnih drugih, nekada čuvenih zrenjaninskih fabrika, koje su nestale sa privredne scene.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.