TARTUFI IZ ZRENJANINA DO SVETSKIH TRPEZA STIŽU U GEL LEDU Pečurke iz srpskih šuma do stolova sa jasnim poreklom AROMA KOJA PRIVLAČI I STRANE OTKUPLJIVAČE
Aleksandar Nenadović odrastao je u porodici tartufara.
Kako kaže, gledao je kako tartufi iz Srbije odlaze stranim otkupljivačima i kasnije se prodaju kao italijanski ili istarski. Ime naše zemlje i rad ljudi koji su ih pronašli ostajali su van priče.
Želeo je da to promeni i zato je u Zrenjaninu osnovao firmu „Platinum Truffles” i kroz prodavnicu „Platinum Tartufi” ponudio sveže domaće tartufe restoranima i ljudima koji žele da ih pripreme kod kuće - sa jasno navedenim poreklom.
- Firma nabavlja tartufe isključivo iz Srbije: sa Fruške gore, iz doline Save, sa Stare planine, iz pirotskog kraja i okoline Aranđelovca. Dobavljači nam šalju tartufe pronađene prethodne večeri ili istog jutra. Svaki komad ručno proveravamo, četkom skidamo šumsku zemlju i pažljivo ih pakujemo u termoizolovanu kutiju sa gel ledom – priča za „Dnevnik” Aleksandar Nenadović.
Za kupca je sledeći korak mnogo jednostavniji od potrage u šumi - treba izabrati jelo. Testenina, rižoto i jaja dobar su početak, a potrebna količina tartufa zavisi od recepta i broja ljudi za stolom.
-Pri kupovini treba proveriti i tačnu vrstu. Crni i beli tartufi razlikuju se po aromi, sezoni i pripremi, a pod nazivom „crni tartuf” prodaje se više vrsta. Zato je korisnije pogledati konkretno pakovanje i njegovu namenu nego birati samo prema boji ili ceni – objašnjava Nenadović.
Visoka cena po kilogramu često zaseni činjenicu da se za kućni obrok kupuje malo pakovanje. Na sajtu „Platinum Tartufi” postoje pakovanja od nekoliko hiljada dinara, uz recepte i savete za potrebnu količinu, pripremu i čuvanje. Dostava je besplatna širom Srbije, bez minimalnog iznosa porudžbine.
Aleksandrov cilj je da srpski tartuf stigne do stola pod svojim imenom. Da se uz njegovu aromu zapamte i šuma iz koje je došao i ljudi koji su znali kako da ga pronađu, kao i da ono što vredi u našoj zemlji više ne mora da nosi tuđe ime.
-Srpske šume kriju tartufe čija aroma privlači i strane otkupljivače. Posebno je cenjen beli tartuf, čiji se miris oseti čim ga približite tanjiru. Dovoljno je malo da promeni ukus jela. Ali pre nego što stigne do stola, neko mora da ga pronađe. Beli tartuf može se naći uz stare topole, hrastove i jasenove, dok druge vrste nalaze svoje mesto i u brdskim i planinskim šumama. Ispod lišća i zemlje odvija se život koji prolaznik ne vidi – ističe Nenadović.
Naš sagovornik naglašava da Srbija leži između 40. i 50. stepena severne geografske širine, a Beograd gotovo na 45. paraleli. Nalazimo se na sličnim geografskim širinama kao delovi Italije poznati po tartufima. Naše rečne doline, stare šume i raznovrsna zemljišta pružaju dobre uslove za različite vrste ovih podzemnih dragulja.
Zato je moguće da je tartuf koji vam negde u svetu predstave kao italijanski zapravo pronađen u Srbiji. Sama aroma to ne može da dokaže. Ali ostaje pitanje: zašto bi domaći tartuf morao da dobije tuđe ime da bi ga kupac cenio?
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.