URBANE BAŠTE MOGU DA OŽIVE ZAPUŠTEN I NEISKORIŠĆEN PROSTOR Novosađani žele više zelenila
U gradu u kojem je svaki slobodan kvadratni metar sve dragoceniji, urbane i vertikalne bašte predstavljaju jedan od načina da zelenilo pronađe svoje mesto i tamo gde nema dovoljno prostora za formiranje klasičnih parkova.
Interesovanje Novosađana za ovakve načine ozelenjavanja raste, a iz Ekološkog udruženja „Zeleni Sad“ smatraju da u gradu postoji potencijal za njihov dalji razvoj.
Koliko urbanih bašti trenutno postoji u Novom Sadu, međutim, nije moguće precizno utvrditi. Ne postoji jedinstvena i javno dostupna evidencija, a pod pojmom urbanog baštovanstva mogu se naći različite inicijative – od manjih zajedničkih i dvorišnih bašti do prostora koje samostalno uređuju građani, udruženja i ustanove.
– Smatramo da bi prvi korak trebalo da bude sistematsko mapiranje postojećih inicijativa, kako bi se utvrdilo gde se nalaze, u kakvom su stanju, na koji način funkcionišu i sa kojim se izazovima suočavaju - navode iz Ekološkog udruženja „Zeleni Sad“. - Tek na osnovu takvih podataka moguće je kvalitetno planirati njihovo unapređenje, širenje i dalji razvoj urbanog baštovanstva u Novom Sadu.
Iako se na pomen bašte najčešće prvo pomisli na proizvodnju povrća i druge hrane, iz ovog udruženja objašnjavaju da to nije primarna funkcija urbanih i vertikalnih bašti. Njihova osnovna uloga je ozelenjavanje i poboljšanje prostora u kojem ljudi svakodnevno borave, posebno u gusto izgrađenim delovima grada.
Izbor biljaka zavisi od same lokacije, količine svetlosti, mogućnosti zalivanja, ali i izloženosti visokim temperaturama. Mogu se koristiti različite biljne vrste, uključujući sukulente.
Da interesovanje Novosađana za ovakva rešenja postoji, u „Zelenom Sadu“ videli su i na sopstvenom primeru. Njihova vertikalna bašta na Detelinari, na uglu ulica dr Svetislava Kasapinovića i Cankareve, privukla je pažnju stanovnika ovog dela grada.
– Tokom realizacije naše akcije građani su se interesovali za način funkcionisanja vertikalne bašte, izbor biljaka, kao i mogućnosti za primenu sličnih rešenja na drugim lokacijama – kažu iz Udruženja.
Prostora za nove projekte, prema njihovoj oceni, ima, ali nije svaka neiskorišćena površina automatski pogodna za pretvaranje u baštu. Pre bilo kakvog uređenja neophodno je utvrditi vlasništvo i plansku namenu prostora, proveriti kvalitet zemljišta, dostupnost vode i količinu sunčeve svetlosti.
Kao potencijalno interesantne lokacije izdvajaju manje površine u okviru stambenih blokova i zgrada, kao i delove parkova i dvorišta javnih ustanova. Uz odgovarajuću organizaciju, takvi prostori mogli bi da dobiju manja baštenska područja.
Osim pravilnog izbora vrsta, važni su racionalna potrošnja vode i redovno održavanje, kako bi zelenilo moglo da izdrži temperature koje tokom leta u Novom Sadu sve češće dostižu ekstremne vrednosti.
Iz „Zelenog Sada“ smatraju da bi upravo mapiranje postojećih bašti i pronalaženje odgovarajućih površina za nove projekte mogli da budu prvi koraci ka organizovanijem razvoju urbanog baštovanstva.
Za uspešan razvoj ovakvih projekata, dodaju, potrebna je saradnja gradskih institucija, stručnjaka, organizacija civilnog društva i samih građana.
Odabir biljaka
Ekstremne letnje temperature i dugi periodi bez padavina poslednjih godina predstavljaju dodatni problem za održavanje svih zelenih površina, pa ni urbane bašte nisu izuzetak.
– Biljkama je potrebno više vode jer se zemljište brže isušuje. Zbog toga je pri planiranju urbanih bašti važno uzeti u obzir sve izraženije klimatske uslove i birati biljke koje su im što bolje prilagođene – objašnjavaju iz „Zelenog Sada“.
Značaj ovakvih bašti na kraju nije samo u broju posađenih biljaka. Pored ekološke uloge, one mogu imati i društveni i edukativni karakter – okupiti komšije oko zajedničkog prostora, podstaći stanovnike da se uključe u uređenje svog kraja i najmlađima približiti značaj brige o životnoj sredini.
Upravo zato i mala bašta između zgrada ili zeleni zid na mestu gde za veliko drvo nema prostora mogu da imaju značaj. U gusto izgrađenom gradu, svaki novi zeleni kutak predstavlja priliku da neposredno okruženje postane prijatnije za život.